Useljavanje stranih radnika usporava. Više nije bitan broj, nego kvaliteta

Marin Strmota, hrvatski demograf i izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Ivan Suhanek, osnivač i direktor agencije TH Consulting specijalizirane za posredovanje u zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj, bili su gosti još jedne Špice s Macanom, a teme su bile demografska kretanja u Hrvatskoj i zapošljavanje stranih radnika.

- Od 1991. godine imamo negativne demografske trendove u Hrvatskoj, koji ubrzavaju, koji su iznimno loši i među najlošijima u Europi jer imamo depopulaciju u kontinuitetu – i veći broj umrlih nego rođenih, i iseljavanje, i starenje stanovništva i svi ti negativni trendovi donose probleme ekonomiji, tržištu rada, a svi socijalni sustavi ovise o dobnoj strukturi društva, istaknuo je Strmota.

Negativan trend

- Tako smo od 1991. do 2000. imali pad od 45 do 60 tisuća, pa smo od 2000. do 2010. imali pad od 95 tisuća pa idućih 10 godina 140 tisuća manje, a u zadnjih deset godina, kako vidimo, taj pad će biti još i veći, odnosno oko 200 tisuća ljudi manje, i to samo prirodnim putem, znači tu ne govorimo o migracijama, upozorio je.

Svi vole reći "djeca su budućnost", a u zadnjih sto godina se prepolovio broj djece do 15 godina i starije, a ove od nula do šest godina, tj. predškolske djece je tri puta manje. To je zabrinjavajuće jer znamo da tu nema pomoći ako ne budemo radili na fertilitetu, kaže Strmota i dodaje da je Slavonija predvodnica u lošim demografskim trendovima.

- U samo dvadesetak godina broj učenika se u slavonskim županijama prepolovio, a zatvoreno je 1.120 razreda! To je najizvorniji prikaz onoga što nas čeka na tržištu rada u budućnosti, a onda i po pitanju opstanka Hrvata.

Krešimir Macan, Marin Strmota i Ivan Suhanek (Foto Davor KOVAČEVIĆ)

Strmota također podsjeća da je današnji mirovinski sustav posložen još u vrijeme Bismarcka, odnosno u vrijeme kada je bilo puno više djece i mladih, a malo starih i nemoćnih te današnja demografska i ekonomska kriza proizlazi upravo iz tog međugeneracijskog sustava jer se situacija sada okreće – još 1980. imali smo jednog umirovljenika na četiri zaposlena, a sad je to blizu 1:1.

- Matematičkom progresijom dolazimo do toga da je taj sustav vrlo neodrživ ili, u najmanju ruku, od njega ne možemo očekivati da održi neki pristojan standard ljudi, pogotovo umirovljenika, kaže Strmota.

- Mi smo pretežno iseljenička zemlja, imali smo velike valove iseljavanja jer smo uvijek generirali višak ljudi, koliko god da smo mala zemlja, zbog toga jer gospodarstvo nije otvaralo dovoljno radnih mjesta i nikad nismo mogli zaposliti te ljude koji su onda iseljavali. To je čak bila win-win situacija jer se prešutno odobravala – smanjio se socijalni pritisak, a i politički, a oni iz inozemstva su slali novac u zemlju. Te su doznake u Hrvatskoj trenutno veće od stranih investicija, iznose oko 6 milijardi i čine više od pet posto BDP-a, navodi Strmota. Dodaje da nam se od 2011. do 2021. broj stanovnika smanjio za 10 posto, otišlo je 400 tisuća ljudi što je jako puno, kaže, a otišlo je najpotentnije, radno sposobno, obrazovano i stručno stanovništvo. I ne samo to, oni su otišli i odveli su i svoju djecu, upozorava Strmota.

Filipinci preskupi

Također navodi da smo u Hrvatskoj, za razliku od drugih srednjoeuropskih zemalja, koje su također krenule s niskim plaćama i iseljavanjem pa kasnije uvozile radnu snagu, imali jako brzu tranziciju, kao što danas imamo ekstremno brzo useljavanje stranih radnika. Dva puta brže nego što se događalo u drugim zemljama.

- Treba promijeniti dosadašnju paradigmu o tome da je svijet prenapučen. Nema nas previše na svijetu, neće nas nikada ni biti jer to je nemoguće, sve projekcije pokazuju da nas neće biti više od 11 milijardi jer sve analize pokazuju da što smo razvijeniji, to nas je sve manje, tako će se dogoditi i nerazvijenim zemljama. Drago mi je vidjeti što Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu koji ima 14 djece, svaki tjedan 'tvita' da je depopulacija najveći problem čovječanstva. I sada se otvara mogućnost promjene javnih politika. Ulaganje u djecu nije ulaganje u socijalu ili potrebite, to je investiranje u budućnost. Javlja se prilika da okrenemo priču, da se vratimo kombinaciji obiteljskih politika i tržišta rada, da ljudi ovdje požele imati djecu, da to postane trend, zaključio je Strmota.

Z

Marin Strmota

Prije nego je naveo praktična iskustva o zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj i zemljama Balkana, Ivan Suhanek je otkrio da se u Srbiji preferiraju radnici iz Indije, a u Sjevernoj Makedoniji Nepalci, dok hrvatski poslodavci preferiraju radnike iz zemalja srednje Azije – većinom iz Nepala, no u nas je ipak najviše radnika s Balkana, odnosno iz Srbije i BiH. Također je otkrio da sve više fakultetski obrazovanih ljude iz Srbije dolazi na poslove u Hrvatskoj, a sve manje pomoćne radne snage.

- Poslove koje dolaze raditi Nepalci su većinom pomoćni poslovi u poljoprivredi, ugostiteljstvu, prehrambenoj industriji, drvnoj industriji… To su poslovi koji su inače u Hrvatskoj najniže plaćeni i mi, htjeli to priznati ili ne, ne možemo si priuštiti skuplju radnu snagu od one iz Indije i Nepala. Recimo, Filipince koji su jako popularni među poslodavcima, ne možemo dovesti niti za pomoćna zanimanja jer ne žele raditi za plaću koja im se nudi u Hrvatskoj. Filipinci biraju svoja radna mjesta, rade većinom u ugostiteljstvu, restoranima, hotelima, kaže Suhanek.

- Iz srednje Azije imamo oko 40 posto od ukupnog broja stranih radnika. Sada su popularni Uzbekistanci, posebno u sektoru graditeljstva jer imamo sličan način gradnje, a u zadnje vrijeme se pojavljuje i nešto radnika iz Egipta, navodi Suhanek. Dodaje da su Nepalci, primjerice, generalno zadovoljni životom u Hrvatskoj.

- Nepalci su nenametljivi, ako ste primijetili, kada idu ulicom uvijek će se skloniti, po ničemu se ne ističu i to im je urođeno, kao i poštovanje prema lokalnom stanovništvu, ne traže posebna prava i prilagođavaju se uvjetima koje im pružamo.

Birokratske zavrzlame

Dobrim smatra što će se izmjenama zakona produljiti radna dozvola na tri godine, odnosno da se neće svake godine morati produljivati jer se događalo da veliki poslodavci s velikim brojem zaposlenih zaborave produžiti dozvolu i onda bi nastali problemi. S druge strane, pojednostavit će se stvari za one ljude koji su ovdje došli zaista raditi i ostati neko vrijeme.

Govoreći o ishođenju potrebne dokumentacije za strane radnike u Hrvatskoj, Suhanek je naveo da im je lakše dovesti novog radnika izvana i srediti mu dokumentaciju, nego sadašnjem stranom radniku promijeniti poslodavca. Odnosno, lakše je dobiti novu dozvolu, nego ukinuti staru, kaže. Naime, bivši poslodavac mora ukinuti svoju radnu dozvolu da bi novi poslodavac mogao ishoditi novu, no ako imate policijsku postaju koja je zatrpana zahtjevima, dogodi se da čekate na ukidanje po nekoliko mjeseci, a taj radnik, dok mu god dozvola nije ukinuta, ima prijavu na tvrtku u kojoj je bio, pojašnjava trenutnu situaciju s prijavljivanjima i odjavljivanjima stranih radnika u Hrvatskoj.

Što se tiče duljeg ostanka stranih radnika u Hrvatskoj, Strmota je rekao da ih 60 posto razmišlja o ostanku, no problem je ako žele otići u zemlje Europske unije gdje su veće plaće, onda ga je teško zadržati. Ipak, nemamo trend velikog odlaska Nepalaca, dodao je Suhanek, ali je bilo dosta fluktuacija unutar Hrvatske jer su ih poslodavci mamili nekakvim većim plaćama. Ne vidi kako bi Nepalac mogao dovesti suprugu i ovdje živjeti jer to ne bi imao čime platiti. Ali zato radnici iz Srbije sve više ostaju nakon sezone, kaže Suhanek, traže trajne poslove i ostaju u Hrvatskoj. Također i radnici iz BiH.

Ivan Suhanek

Osim birokratskih problema s promjenom radnog mjesta, Suhanek kaže da poslodavci imaju dosta problema i s pronalaženjem liječnika obiteljske medicine za strane radnike, dok se liječnici, pak, žale da ne mogu pristupiti njihovim zdravstvenim kartonima, a tu je i problem jezika.

- Liječnike iz Nepala ćemo jako teško dovesti jer liječnici u Nepalu imaju veće plaće nego liječnici u Hrvatskoj jer ih ima jako, jako malo. Naime, oni nemaju besplatan obrazovni sustav, a da bi netko bio liječnik, obitelj mora izdvojiti 50 tisuća eura za njegovo školovanje, što samo rijetki mogu, objasnio je Suhanek dio nepalske kulture.

Mi, pak, obrazujemo radnu snagu za izvoz, dodao je Strmota, ali i istaknuo da će zalet uvoza radne snage koji smo imali zadnjih desetak godina početi polako popuštati.

Previše agencija

Osvrnuli su se i na broj radnih dozvola izdanih u jednoj godini koji se spominje u javnosti, za koji Suhanek kaže je diskutabilan jer jedan radnik u godinu dana može promijeniti tri posla, što znači da se izdaju tri radne dozvole, a radi se o jednom čovjeku.

Marin Strmota i Ivan Suhanek

- Prava brojka je ona s HZMO-a na dan 31. prosinca prošle godine, ona je bila između 120 i 130 tisuća. To je stvarna brojka stranih radnika u Hrvatskoj, od čega su više od polovine radnici iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije, tako da radnika iz srednje Azije nema više od 40 tisuća u Hrvatskoj, rekao je Suhanek. To znači da je 10 do 15 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj strana radna snaga, dodao je Strmota te zaključio da je to u demografskom smislu za Hrvatsku, koja ima 3,8 milijuna stanovnika, jako velik broj. ?Spomenuo je i bujanje broja agencija za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju kojih je u Hrvatskoj više od 400, što je "enorman broj novoniklog zanimanja ili biznisa u zadnje tri godine".

- Međutim, on pokazuje nesrazmjer između potreba tržišta i broja radnika koji se dovode i tu počinju problemi s pretrpavanjem ljudi u smještaj, getoizacijom, socijalni problemi, a intencija zakona je da se to dovede u red, rekao je Strmota.

Treba podsjetiti i da je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u saborskoj raspravi oko izmjena Zakona o strancima iznio procjenu da će od oko 640 agencija za zapošljavanje stranih radnika, koliko ih je trenutno u Hrvatskoj, samo njih 17 posto zadovoljiti odredbe novoga zakona.

- Novi zakon postrožuje uvjete uvoza radne snage. Drugo, trend uvoza radne snage postupno pada jer su popunjena radna mjesta koja su bila najdeficitarnija i traži se sve više kvalitetna radna snaga. Većina tih agencija ne zna ni kulturu ni tržite zemalja iz kojih uvozi radnike, rijetko tko je od njih bio u Nepalu, radili su stihijski. Zaista vjerujemo da će novim zakonom za godinu dana nestati većina takvih agencija, komentirao je ministrovu procjenu Ivan Suhanek.

Njegova poruka je da trend useljavanja stranih radnika polako usporava, dok se sve više traže vještine i iskustvo, stoga agencije svoj fokus zadnje dvije godine prebacuju na Bliski istok gdje rade selekciju radnika iz Nepala i Indije koji su tamo stekli određena iskustva. Sve više se traži kvaliteta, a ne broj stranih radnika.