IVAN GÜTTLER: SITUACIJA JE OZBILJNA, ALI NIJE BEZNADNA

Klima se mijenja - i tu više nema nikakve dvojbe. Znanost je jasna: glavni uzrok globalnog zatopljenja je ljudsko djelovanje, točnije - ispuštanje stakleničkih plinova zbog upotrebe fosilnih goriva. Na to upućuju desetljeća mjerenja, modeliranja, opažanja i istraživanja - kaže dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

- Danas je skeptika znatno manje nego prije desetak godina, jer promjene više nisu nešto daleko, nevidljivo ili apstraktno. Već ih živimo. Zime su blaže i sa znatno manje snijega, a toplinski valovi su brojniji i dugotrajniji. Ovog ljeta smo već imali dva vrlo intenzivna toplinska vala. Temperatura površine mora na dijelu Sredozemlja je više od 5 Celzijevih stupnjeva iznad uobičajenih vrijednosti. Grmljavinska nevremena sve su jača i češća. To više nisu daleke projekcije znanstvenika - to je stvarnost s kojom se svakodnevno susrećemo i na koju se moramo prilagoditi. Danas su skeptici više usmjereni na to kako rješavati klimatske izazove. Rasprava o strategijama, rokovima i tehnologijama je potrebna, ali ne smije biti izlika za nečinjenje. Jer svako odugovlačenje ima cijenu. Što duže čekamo, to će prilagodba biti teža, skuplja i - za mnoge - neizvjesna.

Strukturni projekti

Što sve DHMZ čini i kakve sve napore ulaže da bi svijest o klimatskim promjenama doprla do šire javnosti? Koje biste aktivnosti, analize i istraživanja DHMZ-a izdvojili kao iznimno važne?

- U posljednjih nekoliko godina jedna od ključnih aktivnosti DHMZ-a, u koju je uloženo veliko znanje i trud naših zaposlenika, bila je sveobuhvatna modernizacija triju nacionalnih motriteljskih mreža kojima upravljamo - meteorološke, hidrološke i mreže za praćenje kvalitete zraka. Modernizirane su u okviru strukturnih projekata METMONIC, VEPAR i AIRQ, čime smo postavili temelje za daljnje unapređenje prognostičkih sustava i sustava za rano upozorenje na opasne vremenske pojave. To je jedna od naših najvažnijih zadaća i konkretan doprinos tome da naše zajednice budu spremnije na klimatske promjene i sve češće ekstreme. Sada pripremamo novi projekt - KlimProPos, koji će omogućiti razvoj suvremenog sustava za praćenje klimatskih rizika. Time ćemo dodatno ojačati DHMZ-ove kapacitete kako bismo bili još učinkovitija podrška civilnoj zaštiti, donositeljima odluka, građanima i gospodarstvu. Vjerujemo da klimatske promjene ne smiju ostati tema zatvorena unutar znanstvenih krugova. Naša je odgovornost da sve što znamo pretočimo u jasne i korisne informacije - za građane, medije, lokalne zajednice i one koji donose odluke. Bilo da sudjelujemo u izradi nacionalnih strategija poput Strategije prilagodbe klimatskim promjenama bilo u lokalnim planovima održivog razvoja, cilj stručnjaka DHMZ-a je pomoći u donošenju odluka koje vode sigurnijoj sadašnjosti i otpornijoj budućnosti. Kontinuirano sudjelujemo u razgovorima i s građanima, udrugama i medijima s temom klimatske pismenosti. Iako izazova ne nedostaje, vidi se pomak - ljudi sve bolje razumiju koliko je ta tema važna i koliko se tiče svih nas. Dio smo širih napora koje ulažu Ministarstvo unutarnjih poslova u dijelu rada Ravnateljstva civilne zaštite te Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u provedbi politika usmjerenih na kvalitetu zraka, upravljanje vodama i prilagodbu na klimatske promjene.

Još sredinom ožujka objavili ste prilog u kojem se navodi kako su "sustavi ranog upozorenja ključ prilagodbe na klimatske promjene". Možete li nam to pojasniti?

- Sustavi za rano upozorenje posljednji su korak, kojem prethode motriteljski i prognostički sustavi kojima upravljamo i koje razvijamo. Što je atmosfera toplija, to su vremenski i hidrološki ekstremi - poput poplava, suša, oluja i toplinskih valova - češći i jači. U takvim uvjetima sustavi za rano upozorenje postaju ključan alat zaštite. Zadatak nas u nacionalnim hidrometeorološkim službama jest prepoznati rizik na vrijeme i izdati upozorenje - jasno, točno i pravovremeno. Time omogućujemo građanima, zajednicama i žurnim službama da reagiraju prije nego što opasnost nastupi kako bi se zaštitili životi, smanjile materijalne štete i spriječili veći poremećaji u svakodnevnom funkcioniranju. Pravovremeno upozorenje može značiti razliku između manjeg prekida i velike katastrofe. Zato sustavi za rano upozorenje nisu nešto što je "lijepo imati" - oni su temelj sigurnosti i ključna stavka u prilagodbi klimatskim promjenama.

Ekološke udruge

Tko osim meteoroloških službi, znanstvenika i političara još može pomoći u širenju svijesti da se klimatske promjene događaju i da su vrlo opasne? Ekološke udruge, aktivisti, mediji?

- Mediji su među najvažnijima. Točnim, jasnim i pravovremenim informacijama novinari mogu pomoći ljudima da bolje razumiju što se događa s klimom. Mogu razbiti mitove, spriječiti širenje dezinformacija i približiti znanost svakodnevnom životu - na način koji je jasan, konkretan i koristan svima. Važnu ulogu svakako imaju i ekološke udruge. Njihove radionice, projekti i akcije često su prvi konkretan susret građana s temom klimatskih promjena - i prilika da se uključe i osjete da mogu nešto napraviti. Ne smijemo zaboraviti ni škole i sveučilišta, jer klimatska pismenost mora biti važan dio svakodnevne nastave. Privatni sektor također može pokrenuti promjene - prelaskom na obnovljive izvore, smanjenjem emisija i odgovornom upotrebom resursa. Sve su to odluke koje oblikuju tržište i mogu potaknuti širu transformaciju. Važna je i uloga države, koja svojim politikama i osiguravanjem financijskih sredstava može u znatnoj mjeri poticati razvoj dobrih ideja u ranoj fazi implementacije. I naravno - tu smo svi mi. Svaki razgovor koji vodimo o klimi, svaka odluka koju donosimo u svakodnevnom životu čine razliku. Jer kada se male promjene događaju u velikom broju, pomaci postaju stvarni.

Zaključno, što nas čeka u bližoj i daljoj budućnosti kad se radi o klimi i klimatskim promjenama?

- Trenutna dinamika klimatskih promjena vodi nas prema scenariju u kojem će uvjeti za život ljudi i opstanak prirode biti sve izazovniji, a mogućnosti prilagodbe sve ograničenije - financijski, tehnički i vremenski. Prema najnovijem izvješću Svjetske meteorološke organizacije, u sljedećih pet godina temperature će ostati na rekordnim ili blizu rekordnim razinama. To znači da nas i u bližoj i u daljoj budućnosti očekuje nastavak zagrijavanja, a s njim i sve češći toplinski valovi, suše, oluje i drugi ekstremni vremenski događaji. Generalno, danas smo na putanji u kojoj će svijet dosegnuti globalno zagrijavanje reda veličine 3°C, što je znatna anomalija u odnosu prema povijesnoj klimi. Ublažavanje je globalni zadatak - i bez konkretnijih i odlučnijih akcija na toj razini klimatski rizici samo će se povećavati. Svaki izgubljeni trenutak usporava nužan i neizbježan prelazak prema društvu s manje emisija.

Za Hrvatsku to znači da se moramo nastaviti prilagođavati novim klimatskim uvjetima. Trebamo štititi naše gradove, obalu, poljoprivredu, prirodu i infrastrukturu - i to činimo upravo unapređivanjem prognostičkih sustava i sustava za rano upozorenje. Situacija je ozbiljna, ali nije beznadna. Ne bih htio vaše čitatelje obeshrabriti ili unijeti strah. Ali vjerujem da je važno dijeliti ovakve informacije jer je znanje prvi korak prema boljem razumijevanju i djelovanju. Posljednjih godina vidimo i neke ohrabrujuće pomake. Cijene solarnih panela pale su na znatno konkurentnije razine od proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva, raste i ulaganje u sustave prilagodbe klimatskim promjenama te zaštitu prirode i bioraznolikosti. Jedno područje ublažavanja klimatskih promjena u Hrvatskoj koje treba više pažnje i napora je elektrifikacija prometa. Pozitivan primjer posljednjih godina je i energetska obnova privatnih i javnih objekata koja je pratila obnovu nakon razornih potresa 2020., a koja će se i nastaviti. To su pomaci u pravom smjeru. Na njima trebamo graditi dalje - odlučnije i brže. Jer vrijeme više nije na našoj strani. Djelovati moramo sada.