Društvo - Pogled.hr

VOJSKE BEZ ZASTAVE

PLAĆENIČKA IDEOLOGIJA: novac, okrutni, beskrupulozni, efikasni i jeftini

Privatne vojske broje desetine tisuća pripadnika, opremljene su ne samo najsuvremenijim pješačkim oružjem i artiljerijom već i oklopnim, pa i helikopterskim snagama a ne prežu ni od čega. I svima im je zajednička samo jedna stvar. Nemaju ideologiju, a njihov naručitelj može postati svatko tko ima dovoljno novaca da plati usluge kojih se normalni ljudi groze

ALARMANTNO

Stres je požar, a burnout je zgarište koje je nakon njega ostalo

NIKOLA BAKETA

Građanski odgoj podrazumijeva razvoj kritičkog mišljenja pa ga političke elite vide kao prijetnju

BRENDIRANE IDEOLOGIJE

Brendovi uhvaćeni u mrežu političkih ideologija

Korporativni brendovi i oni politički, danas se tretiraju na jednak način u samom procesu kreiranja identiteta i vidljivo je da se suočavaju s izazovima na kulturno podijeljenim tržištima. Moraju se nositi s pritiscima privlačenja mlađih, progresivnih potrošača koji očekuju društveni aktivizam, a istovremeno zadržati konzervativne kupce, oprezne prema »osviještenim« porukama

TURIZAM

PRAVA GOSTIJU: Što kad odmor iz snova postane noćna mora?

Mnogi nakon dolaska u apartman zateknu neugodno iznenađenje: od neurednih soba i neispravne opreme do uvjeta koji ni približno ne odgovaraju plaćenoj cijeni. Što u takvoj situaciji mogu učiniti gosti, koja su njihova prava i kome se obratiti?

MISLAV ANTE OMAZIĆ

Pitanje više nije hoće li UI promijeniti društvo, nego kako će to učiniti

Rasprava o UI-ju nadilazi tehnička pitanja i ulazi u područje identiteta, slobode, demokracije i održivosti. Harari upozorava na opasnost digitalnih diktatura, koje se temelje na kontroli podataka, a Varoufakis govori o tehnofeudalizmu, u kojem vlasnici platformi i algoritama postaju novi gospodari

NENAD VERTOVŠEK

Mogućnosti UI-ja su neizmjerne, jednako kao opasnosti i zlouporabe

Niti će UI uzeti naše poslove niti su to napravili strojevi u vrijeme luditskog pokreta, ali će nas UI natjerati da učimo dulje i dublje od školskih klupa, te razmišljamo o prirodi čovjeka i čovječanstva u lokalnim, regionalnim i globalnim razmjerima

ACO MOMČILOVIĆ

Katastrofa može doći samo zbog ljudskih, a ne strojnih pogrešaka

Optimizam oko "human-in-the-loop" pristupa ima smisla samo ako postoje čvrste tehničke i pravne garancije da čovjek može preuzeti kontrolu. Odgovor na ovo pitanje vidjet ćemo tek kada budemo znali kojom će brzinom ovaj napredak biti nastavljen. Vrlo je moguće da sada uopće ne možemo predvidjeti kamo će nas to odvesti

BORIS DEBIĆ

Na mladima svijet ostaje, umjetna inteligencija njihovo je polje

Kako su mladi naraštaji i mlade tvrtke (i pioniri iz akademije) predvodili i digitalizaciju u Hrvatskoj, tako će i u ovom slučaju mladi biti predvodnici u vođenju organizacija koje su dovoljno otvorene i dovoljno informirane da shvaćaju da se događa nova velika promjena

MARIJA PUTICA

Za 20 godina živjet ćemo u dramatično drukčijem svijetu

Tehnologije koje je čovjek stvorio postat će neovisne o njemu, pa nas očekuje neizvjesna budućnost. Predviđa se da će Zemlju naseljavati tri civilizacije: jedna tipično ljudska, drugu će činiti androidi i ostale vrste umjetnih inteligentnih bića ili organizama, a treću trans- i post-ljudi

KRUH SA 7 KORA

Kriminalizacija pomoraca ima devastirajuće posljedice

Kada bi se represivni državni aparat više usmjerio na brod kao predmet počinjenja kaznenog djela, a manje na zapovjednike, time bi bio stvoren veći pritisak na brodare i cijelu zajednicu da posvete veću pažnju kontroli i zaštiti od unošenja ilegalnih roba u brod

RATKO MARTINOVIĆ

UI je alat kojim možete izgraditi, ali srušiti kuću

Umjetna inteligencija već je sada poput nezaustavljive sile prirode, ali i dalje ovisi o svom programeru. Vidjeli smo kroz godine da upravo zbog njega i nastaju problemi, od banalnih svjetonazorskih ispada pa do ekonomičnih savjeta psihopatima kako u kućnoj radinosti izraditi razne ubojite naprave

DRAGAN PRIMORAC

Standardna medicina liječi bolest, personalizirana liječi pojedinca

U eri genomike, proteomike, metabolomike i umjetne inteligencije, personalizirana medicina postaje temelj moderne kliničke prakse - s ciljem povećanja učinkovitosti liječenja, smanjenja nuspojava i optimizacije zdravstvenih ishoda

UMJETNA INTELIGENCIJA

Od Ade do nade: umjetna inteligencija između prilike i prijetnje

Od pionirskih vizija Ade Lovelace do današnjih laboratorija u SAD-u, Kini i Europi, umjetna inteligencija razvija se golemom brzinom, nudeći mogućnosti povećanja inovacija i produktivnosti, ali i otvarajući pitanja granica ljudskosti i odgovornosti

IGOR ŠTAGLJAR

UI-dizajnirani lijekovi više nisu pitanje budućnosti, prvi su već u kliničkim ispitivanjima

Rentosertib za idiopatsku plućnu fibrozu nalazi se u fazi 2 i pokazuje ohrabrujuće rezultate, dok InSilico Medicine razvija i terapije za rak. Ako sve prođe kako treba, prvi UI-lijekovi mogli bi biti dostupni pacijentima za tri do pet godina. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, cijeli proces – od dizajna molekule do ispitivanja – postaje brži i učinkovitiji

IGOR LASIĆ

Mladi budućnost ne vide u Hrvatskoj nego u inozemstvu

Studija zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija pokazala je da Hrvatsku i dalje želi napustiti čak 72 posto osoba u dobi između 18 i 30 godina. Obično se kao razlozi nabrajaju: nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija između javnog i privatnog sektora, konzervativnost sredine

DUBRAVKA VITALI ČEPO

Moramo prihvatiti da su resursi Zemlje ograničeni, da je hrana luksuz, ali i osnovno ljudsko pravo

U 2024. godini 295 milijuna ljudi u 53 zemlje svijeta bilo je izloženo akutnoj gladi, a gotovo 2 milijuna iskusilo je tzv. katastrofičnu glad. U isto to vrijeme u razvijenim zemljama 20 do 30 posto ukupno proizvedene hrane se baci. Lani je samo u EU-u bačeno 52 milijuna tona hrane. To je godišnja količina hrane potrebna za normalnu prehranu oko 52 milijuna ljudi

LEONARDA SRDELIĆ

NEMA SEKTORA KOJI NIJE POGOĐEN PROMJENAMA

Istraživanja pokazuju da su sektori energetike, prometa i industrijskih procesa među ključnima po osjetljivosti na klimatske politike Europske unije

IVAN KOPREK

EKOLOŠKA PRAVEDNOST NIJE APSTRAKCIJA, NEGO HITNA POTREBA

Prema različitim istraživanjima javnoga mnijenja 10 - 20 posto populacije u razvijenim zemljama još uvijek sumnja u znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama, s varijacijama ovisno o zemlji i načinu postavljanja pitanja

NIKOLA BILIŠKOV

Važno je govoriti o klimatskim promjenama, ali to se ne smije svesti na katastrofizam

Poricanje znanosti danas poprima razmjere bez presedana, jer najveći poricatelji znanstvenih činjenica imaju golemu političku moć u svojim rukama ili barem imaju svesrdnu podršku političkih elita. Obilno je dokumentirano kako moćne kompanije proizvode i plasiraju dezinformacije, kako bi obranile svoj način djelovanja, a i kako bi maksimizirale profit. Uz to, društvene mreže i umjetna inteligencija omogućuju njihovo vrlo efikasno širenje. Zato iza teorija zavjera i drugih oblika pseudoznanstvenih dezinformacija stoji prava zavjera

JELENA PUĐAK

Pitanje nije hoćemo li »spasiti klimu«, nego koliku ćemo štetu spriječiti

Ljetna »nepodnošljivost« već je stvarnost. Ali istina je i to da budućnost nije fiksna. Klima nije binarni sustav s dva gumba - spasili smo se ili nismo. Svaka tona emisija koju spriječimo, svaki stupanj koji ne prijeđemo, svaki ekosustav koji očuvamo - čini razliku. I to doslovno: između preživljavanja i izumiranja određenih vrsta, između održive proizvodnje hrane i gladi. Ne znam hoćemo li uspjeti - trenutno, globalno gledano, ne idemo putem koji bi zadržao zagrijavanje ispod 1,5?°C. No to ne znači da je svaki napor uzaludan

VREMENSKI EKSTREMI

Spašavanje klime je i spašavanje Zemlje i civilizacije

Rapidan porast temperatura upućuje na to da globalno zatopljavanje ulazi u novu opasnu fazu. Toplinski valovi posljednjih su godina uobičajena pojava u Europi. I onda nakon paklenih vrućina, uslijede olujna nevremena, kiše i poplave, vjetrovi i tuča veličine s golemim štetama, pa i ljudskim žrtvama. Dvije su nam opcije prije katastrofe: zaustaviti negativne promjene i prilagoditi se održivoj klimatskoj budućnosti. To možemo, no pitanje je koliko to želimo

RIZICI INTERNETA

TINEJDŽERI U VIRTUALNOM SVIJETU BEZ GRANICA - I KONTROLE

Roditelji su danas odustali od roditeljske odgovornosti i pustili djeci da provode vrijeme, educiraju se i žive na društvenim mrežama. Oni više ne sudjeluju u tom aspektu života svojeg djeteta uz obrazloženje da se oni »u to ne razumiju«. I onda su zapravo djeca, umjesto da budu izložena utjecajima obitelji, vrijednostima unutar obitelji, izložena onome što promoviraju društvene mreže, objašnjava psihologinja prof. dr. Gordana Buljan Flander

TOČKA PRIJELOMA

SUTRAŠNJICA DANAS DISTOPIJA SE VEĆ DOGAĐA

Svakog dana slušamo crne prognoze o opstanku ovodobne civilizacije, pa ne treba čuditi što mnogi navode da nam se distopija već događa i nije nimalo holivudska, nego stvarnosna. Slike ratnog užasa iz Ukrajine, Gaze, raketiranja Izraela i Irana, stalnih prijetnji trećim svjetskim ratom, uz konstantne prirodne katastrofe i notornu klimatsku opasnost, pesimizam i ozračje sveopće katastrofe, stalni su sastojci u percepciji ovodobnih »modernih vremena« koje nam serviraju mediji

BRANKO BOGUNOVIĆ

IMAMO PROBLEM PREPLANIRANOSTI U ODNOSU PREMA ONOME ŠTO JE PRAKTIČNO PROVEDIVO U TURIZMU

Na nacionalnoj razini istovremeno imamo iluziju čvrstog upravljanja sektorom, jer imamo zasebno Ministarstvo turizma i sporta, koje, međutim, nema direktne ovlasti ni za jedno od ključnih područja

MIRJANA NAZOR

Danas je uistinu ponekad vrlo teško ostati smiren, a najteži je osjećaj bespomoćnosti

Strah se često temelji na neznanju i neobaviještenosti. Informacije se često friziraju, iskrivljuju da bi izazvale što veću količinu straha pa i mržnje. Nažalost, živimo u svijetu u kojem su nepoželjni, čak i opasni ljudi koji misle, koji su dobro informirani, jer je njih teško kontrolirati i zastrašivati