NEVIDLJIVO I OPASNO
Dok se kvaliteta zraka mijenja, naše zdravlje ne stiže uhvatiti dah
Kronično zagađenje zraka ostavlja trajne posljedice na dišni, krvožilni i živčani sustav – iako razine onečišćenja osciliraju, šteta za zdravlje se gomila godinama
foto: Neva Žganec/PIXSELL
Zagreb je, jedini u Hrvatskoj, na 1. svibnja bilježio lošu kvalitetu zraka s 19 qg/m3 lebdećih čestica promjera manjeg od 2,5. Sisak, Slavonski Brod i Karlovac imali su umjereno prisustvo lebdećih čestica, a Osijek i Zadar prihvatljivo. Nad čitavu se Hrvatsku, osim Osijeka i Slavonskog Broda, međutim, spustio prizemni ozon, jednako nepovoljan za ljudsko zdravlje. Kvaliteta zraka u Hrvatskoj povremeno je problematična, a mjerenja koja se svakodnevno provode u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) upozoravaju građane kako se ponašati i koliko boraviti na otvorenom u dane najvećeg zagađenja zraka.
(Ne)opravdana titula
Iako se Zagreb redovito nađe na nekoj od svjetskih ljestvica najzagađenijih gradova, u DHMZ-u tvrde da je to titula koju je glavni grad Hrvatske dobio neopravdano i koja zapravo ne drži vodu.
- Nije točno da je Zagreb među najzagađenijim gradovima. Zagreb, ali i ne samo on nego i drugi gradovi, povremeno imaju problema s lošijom kvalitetom zraka, ali ne stalno i nikako najgore na svijetu, komentira Jadranka Škevin Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a.
»I u najčišćem gradu na svijetu danas, recimo, možete imati onečišćeni zrak«, dodaje. Nije samo Hrvatska suočena s problemom zagađenja: gradovi u središnjoj i zapadnoj Europi imaju čišći zrak u usporedbi s gradovima na istoku i jugoistoku Europe, a posebno problematična područja uključuju Poljsku, Rumunjsku, Bugarsku te Padsku nizinu u Italiji.
U Hrvatskoj postoji Državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka, a na njezinim postajama prate se različite onečišćujuće tvari. Mjerenja pokazuju, naročito tijekom hladnijeg dijela godine i to u kontinentalnom dijelu zemlje, povećanje koncentracija lebdećih čestica PM10 i PM2,5. Glavni su uzroci pojave ovih čestica emisije iz malih kućnih ložišta koja koriste kruta goriva poput drva za grijanje te emisije iz prometa.
- Problem dodatno pogoršava kombinacija hladnog vremena i stabilne sinoptičke situacije. Tada se emitirane čestice talože uz tlo, a kako nema vjetra niti oborine, nema ni mogućnosti da se zrak prirodno pročisti. Na povećanje koncentracije lebdećih čestica, osim stabilnih meteoroloških uvjeta, utječe i meteorološki fenomen poznat kao temperaturna inverzija. Često se javlja u hladnijem dijelu godine, na primjer noćnim ohlađivanjem u stabilnim anticiklonalnim situacijama ili prodorom hladnog zraka pri tlu ili na nekoj visini te spuštanjem zraka. Sloj toplijeg zraka, sada smješten iznad hladnijeg, djeluje kao svojevrsni poklopac koji će onečišćujuće tvari poput prašine, dima i čestica »zarobiti« u nižim slojevima atmosfere, objašnjava Škevin Sović.
U priobalnim krajevima, posebice u Dalmaciji, takvi su problemi manje izraženi zbog utjecaja obalne cirkulacije i vjetra. Na onečišćenje zraka, napominje meteorologinja, ne utječu samo emisije onečišćujućih tvari prirodnog i antropogenog podrijetla u blizini, nego i one iz udaljenih područja, čak i stotinama kilometara daleko, a ne treba zanemariti ni doprinos fizikalnih i kemijskih procesa u atmosferi. Budući da se svi ti čimbenici razlikuju od lokacije do lokacije te da na dio njih nije moguće utjecati, potrebno je, smatra, razmisliti jesu li uobičajena rangiranja gradova i pripisivanje pune odgovornosti za onečišćenje uopće opravdani.
INFORMACIJE O KVALITETI ZRAKA
Građani se mogu informirati o kvaliteti zraka u Hrvatskoj i na području koje ih zanima na sljedećim linkovima, koji sadrže stanje zraka po danima i područjima Hrvatske:
Vrijeme za akciju
Općenito su u hladno doba godine u kontinentalnom dijelu povišene koncentracije lebdećih čestica, a u toplome dijelu u priobalju povišene su koncentracije prizemnog ozona, iako toga ima ljeti i u kontinentalnom dijelu.
- Prizemnom ozonu pogoduju visoke temperature i puno sunca, bez oblaka, i vlaga. Uz ispušne plinove iz auta, a to su dušikovi oksidi lako hlapivi organski spojevi. Izloženi su gradovi, ali i zaleđe, zbog lako hlapivih organskih spojeva. Lišće hlapi po ljeti, a pritom ne samo da ispušta vodu, nego ispušta kojekakve serije organskih spojeva koje onda djeluju na kvalitetu zraka, ističe Škevin Sović. »Usred ljeta, kad je sve spaljeno, prizemnog ozona ima odavde do Sjevernog pola, u manjoj ili većoj količini. Kad kiša padne, on nije prisutan u zraku«, objašnjava.
Gradovi koji imaju kvalitetu zraka II. kategorije dužni su, prema Zakonu o zaštiti zraka izraditi akcijske planove za poboljšanje kvalitete zraka na njihovom području. Ovisno od onečišćujuće tvari koja utječe na kvalitetu, akcijski planovi obuhvaćaju mjere koje će smanjiti ispuštanje tih tvari, bilo drukčijim reguliranjem prometa, boljim javnim prijevozom, prelaskog grijanja na toplane, prelaskom na čišće izvore energije, poticanjem vožnje bicikala i hodanja....
- Kvaliteta zraka poboljšala se u zadnjih 20-ak i više godina zahvaljujući smanjenju teške industrije te strožim regulativama za promet i industrijske emisije. Za smanjenje onečišćenja zaslužne su i europske i regionalne politike koje ograničavaju emisije onečišćujućih tvari u zraku, korištenje čišćih goriva i razvoj naprednih tehnologija. Iako ljudske aktivnosti stvaraju određenu razinu onečišćenja koju je sve teže smanjiti, prostora za poboljšanje ima. Na primjer, vezano za lebdeće čestice PM10 i PM2,5, s obzirom na to da znamo da su problem mala kućna ložišta i grijanje na drva, usmjerenost prema većem korištenju geotermalne energije za grijanje kućanstava svakako je pozitivan korak, veli Škevin Sović.
U međuvremenu, dok se ne provedu sve mjere potrebne da bi se kvaliteta zraka popravila, savjet je građanima gledati prognoze DHMZ-a vezane uz kvalitetu zraka te prisustvo lebdećih čestica i ozona.
- Ljudi bi se trebali informirati da mogu planirati hoće li ići van rekreirati se, ili će biti više doma. Nijedna od tih stvari vas neće ubiti na mjestu, ali kroz dugi niz godina, skraćuje životni vijek, zaključuje predstavnica DHMZ-a.
Pratite alarme!
Pulmolozi pak svakodnevno svjedoče o posljedicama za zdravlje koje nastaju prekomjernom ili redovitom izloženošću zagađenom zraku. Ozon različitim mehanizmima dovodi do pojačane upale u dišnim putevima, zbog čega dolazi do promijenjenog imunološkog odgovora i povećanja osjetljvosti na određene alergene i do oštećenja dišnih puteva. To se događa u prvom redu kod genetski predisponiranih ljudi, jer kod njih kad su izloženi onečišćenjima u djetinjstvu, to može biti jedan od elemenata za razvoj astme, navodi doc. dr. sc. Marija Gomerčić Palčić, pročelnica Zavoda za pulmologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Rizik zagađenja postoji i kod kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Iako se nastanak KOPB-a povezuje primarno s pušenjem, jedan od uzroka je i izloženost različitim produktima izgaranja goriva za grijanje i kuhanje.
- Kod djece koja su u kontaktu sa zagađenim zrakom, u kojem su lebdeće čestice i ozon, različiti plinovi, oni utječu na razvoj pluća u djece i oštećenje pluća kod odraslih. Zajedno s drugim čimbenicima rizika, to vodi do razvoja KOPB-a. A kad je vani jako zagađeno, pacijente koji već imaju KOPB takav zrak može dovesti do akutnih pogoršanja. Sve to utječe na plućnu funkciju, jer svaki put kad imate pogoršanje, plućna funkcija postaje nešto niža. Kad nemate pogoršanja, a već imate KOPB, uspjet ćete ga lijekovima držati na istoj razini. Ako ste pak izloženi svim onečišćenjima, ako i dalje pušite, imat ćete pogoršanja KOPB-a i dodatno će vam oslabiti plućna funkcija, objašnjava dr. Gomerčić Palčić.
Kod lebdećih se čestica pokazalo da na sebe mogu vezati različite komponente bakterija i virusa te alergene, i onda, kad ih osoba udahne duboko u pluća, tu mogu prouzrokovati upalu.
- Kad imate puno ugljičnog dioksida u zraku, pokazalo se da je puno dulji period polenacije, povećava se količina alergena koju udišete. Ljudi često kažu - prije mi nije bilo ovako, a sada....puno duže kišem, kašljem, simptomi alergije puno dulje traju. Sve je to zbog CO2. A drugi onečišćivaći kod udisanja uzrokuju stiskanje dišnih puteva, i to također vodi do oštećenja, dodaje. Ova pulmologinja smatra da bi građani trebali početi pratiti alarme vezane uz kvalitetu zraka.
- Trebali bi na razini države dati alarme ljudima, da znaju kad su vani pojačane koncentracije onečišćenja zraka i da budu što manje izloženi tome. I treba ići prema obnovljivim, čišćim izvorima energije. Bicikli ipak, iako je to možda kap vode u moru, mogu donekle smanjiti zagađenje, poručuje liječnica, koja smatra da bi uvođenje elementa kvalitete zraka u vremensku prognozu koju svakodnevno gledamo na malim ekranima bio odličan potez i velika pomoć građanima.
Ono što udišemo osjetit će naša djeca
Djeca s astmom trebala bi živjeti bar 300 metara od velikih prometnica da ne budu izložena onečišćivačima, jer oni isto izazivaju akutna pogoršanja astme, kao i KOPB-a. Sve je više djece izloženo onečišćenom zraku, a kod njih je veća pojavnost astme.
- Možemo već od malena utjecati na svoju djecu i njihovo zdravlje. Ako žive u područjima sa čistim zrakom, manji je rizik da će doći do razvoja astme. Vi možete čovjeku reći - nemojte piti vodu, jer je zagađena, pijte flaširanu. Možete mu reći da ne zagazi u zemlju jer će dobiti promjene po koži. Ali ne možete reći - nemoj udahnuti zrak. To je najveći problem, upozorava Gomerčić Palčić. Kroz nekoliko godina, bit će velik problem ono što udišemo, to će se, predviđa, odraziti na našu djecu.
- Kad oni postanu odrasli, vidjet ćemo te promjene koje su se dogodile. Vjerujem da će respiratorne bolesti imati jedan pik, zbog toga jer ne možete spriječiti da udahnete te čestice, a zagađenje je sve jače. Globalno zatopljenje još je veći problem za naše pacijente, zaključuje pulmologinja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook X
