Generacija Z vidi UI kao potencijal za budućnost, a manje kao pouzdan alat za mentalno zdravlje

Početkom mjeseca u zagrebačkom Novinarskom domu predstavljeni su rezultati velikog nacionalnog istraživanja mentalnog zdravlja i korištenja umjetne inteligencije (UI) u kojem je sudjelovalo više od tisuću ispitanika tzv. Z generacije. Istraživanje kvalitativnog i kvantitativnog tipa odvilo se u suradnji Sveučilišta Algebra Bernays, Sveučilišta VERN i Veleučilišta EFFECTUS uz istraživačku podršku tvrtke Prizma CPI, a uz provoditelje izv. prof. dr. sc. Roberta Kopala, idejnog začetnika studije doc. dr. sc. Krešimira Žnidara i Dariju Korkut, u prezentaciji rezultata opsežnog istraživanja sudjelovali su i dr. sc. Boris Jokić, izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, izv. prof. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina te Krešimir Končić.

Prema riječima Roberta Kopala, višeg znanstvenog suradnika pri Sveučilištu Algebra Bernays, cilj istraživanja bilo je ostvarivanje dubinskih, znanstveno utemeljenih uvida o odnosu tehnologije, ponajprije umjetne inteligencije, i mentalnog zdravlja generacije Z, a pored eksplorativnog kvalitativnog istraživanja u sklopu kojeg je provedeno 58 dubinskih intervjua, projektom je definiran i kvantitativni upitnik za deskriptivno istraživanje koji je obuhvatio 1.011 mladih ispitanika.

Oprezno korištenje

Približite važnost ovakvog istraživanja, posebice u kontekstu sudionika istraživanja kao generacije Z koja je od rođenja povezana uz tehnologiju. Je li ovo prvo provedeno istraživanje ovakve vrste u Hrvatskoj? Koji se glavni zaključci izvlače iz istraživanja i postoji li aspekt koji je iznenadio istraživače?

- Istraživanje ima tri dimenzije: UI, generacija Z i mentalno zdravlje te su pitanja obuhvatila aspekte svake od triju dimenzija zasebno, ali i »presjeke skupova«, odnosno korelacije tih dimenzija. Pretenciozno bi bilo govoriti o uzročno-posljedičnim vezama, ali određene korelacije su ustanovljene. Koliko nam je poznato, ovakav pristup je prvi u Republici Hrvatskoj, no provedeno je više značajnih istraživanja u svim zasebnim domenama.

foto: iStock

Ovo su podaci nekih drugih istraživanja. Među mladima od 16 do 25 godina 67 posto njih želi podršku, ali samo 30 posto stvarno je potraži (UK – YoungMinds, 2020.). U dobi od 18 do 29 godina 48 posto ih osjeća potrebu za psihološkom podrškom, ali manje od 20 posto ih je potražilo stručnu pomoć (EU – Eurofound, 2021., »Living, working and COVID-19«). U našem istraživanju brojke su sljedeće: 26 posto je zatražilo profesionalnu pomoć za svoje mentalno zdravlje, a još 22 posto treba pomoć, ali je nije zatražilo. Iako ove brojke ne odudaraju značajno od prosjeka u nekim drugim istraživanjima, ipak su nas neugodno iznenadile. Još nešto nas je iznenadilo na sličan način. Kada im je teško, kao prvi izbor za pomoć ispitanici su naveli prijatelje, obitelj i supružnike ili bliske emocionalne partnere, ali istovremeno se vrlo mali broj njih oslanja na stručnu pomoć – samo devet posto redovito.

Još jedna zanimljivost: 26 posto ispitanika smatra da postoji povezanost umjetne inteligencije i mentalnoga zdravlja. Ti ispitanici ujedno smatraju da UI pretežno pozitivno utječe na mentalno zdravlje (34 posto pozitivno, 23 posto negativno).

Vaše je istraživanje pokazalo da gotovo tri četvrtine mladih koristi alate umjetne inteligencije, iz čega se može iščitati generalno pozitivan stav mladih o novim, dostupnim i sve prisutnijim tehnologijama. Kada i u koju svrhu mladi najčešće koriste UI alate i koje su najveće prednosti koje percipiraju pri korištenju?

- Generacija Z percipira UI uglavnom kao tehnologiju koja je korisna, pristupačna i sveprisutna u svakodnevnom životu. Mladi povezuju UI s popularnim alatima i aplikacijama kao što su Siri i ChatGPT, što ukazuje na vrlo praktično poimanje ove tehnologije. Umjetnu inteligenciju doživljavaju kao korisnog pomoćnika za svakodnevne i obrazovne zadatke. Ona se također smatra pouzdanim izvorom za brzo prikupljanje informacija, posebno korisnom za akademske potrebe, no postoji oprez oko korištenja UI-ja kao primarnog izvora informacija. UI-tehnologije poput spomenutih koriste se za lakše obavljanje školskih i fakultetskih zadataka, najčešće za brzo prikupljanje informacija i pomoć pri izradi prezentacija i radova.

Mnogi koriste UI svakodnevno kroz algoritme za preporuke sadržaja na društvenim mrežama i streaming servisima (Netflix, Instagram), no često nisu svjesni koliko duboko UI utječe na njihove izbore sadržaja i interesa.

Korištenje UI-ja je često povezano s osobnom produktivnošću i efikasnošću, osobito u radnom okruženju, gdje im pomaže pri brzom pristupu važnim informacijama i pojednostavljuje radne procese. Mladi vide niz prednosti koje UI donosi: brzinu i dostupnost informacija; praktičnost u svakodnevnom životu i poslu te primjenu u zdravstvenim aplikacijama i sportu. UI im je najprihvatljiviji za planiranje putovanja i računalno savjetovanje, a najmanje je prihvatljiv za psihološko savjetovanje.

UI pismenost

Rezultati istraživanja navode i da je razina UI pismenosti među generacijom Z značajno viša u odnosu na opći prosjek. Na koji ste način utvrđivali ovu vrstu pismenosti? Sugeriraju li ovakvi pokazatelji da mladi već sada imaju ključnu ulogu u podučavanju svojih kolega, poznanika i bližnjih o korištenju UI alata, kao i načinu funkcioniranja UI algoritama u kojoj se god sferi svakodnevnog života implementiraju?

- UI pismenost je kompozitni indeks na osnovu samoprocjene poznavanja sedam različitih tehnologija. Većina ispitanika generacije Z ima pozitivan općeniti stav prema UI-ju: 55 posto naspram 23 posto u odnosu na opću populaciju, a i intenzitet korištenja UI alata je kod generacije Z značajno veći nego u općoj populaciji: 78 posto naspram 20 posto u odnosu na opću populaciju.

Neki rezultati o Z generaciji uspoređivani su s rezultatima istraživanja »Percepcija umjetne inteligencije u RH 2024.«, koje je provedeno na općoj populaciji na nacionalno reprezentativnom uzorku. Razina UI pismenosti je značajno viša u odnosu na opću populaciju: visoka UI pismenost 47 posto kod generacije Z naspram 24 posto u općoj populaciji. Gotovo tri četvrtine generacije Z koristi UI: 74 posto naspram 25 posto u odnosu na opću populaciju. Zanimljiva je i usporedba s istraživanjem »How can we upskill Gen Z as fast as we train AI?« (EY i TeachAI, 2024.) u kojem je vidljiva razlika između stvarnog UI znanja generacije Z i njihova samoprocjena znanja. Naime, ocijenjeno (stvarno) znanje je relativno dosljedno, bez obzira na samoprocjenu znanja, što znači da je samoprocijenjeno znanje lošije do znatno lošije u odnosu na stvarno znanje.

U tom je istraživanju generacija Z ujedno ostvarila najbolju ocjenu na pitanjima koja se odnose na razumijevanje umjetne inteligencije, poput prepoznavanja zadataka i proizvoda koji se uobičajeno koriste s umjetnom inteligencijom, dok je pokazala manju sigurnost u pitanjima koja se tiču konkretne primjene umjetne inteligencije, osobito kada je riječ o pisanju kvalitetnih promptova kako bi sustav UI-ja mogao dati najbolje moguće odgovore. Također, postigli su lošu ocjenu u procjeni i prepoznavanju ključnih nedostataka umjetne inteligencije, primjerice u pitanju mogu li UI sustavi izmišljati činjenice (tzv. halucinacije). U istom istraživanju, prema mišljenju generacije Z, sljedeće vještine su nužne za kompetentno korištenje UI-ja: kreativnost i znatiželja, kritičko razmišljanje i programiranje.

Emocionalna otpornost

Vaše se istraživanje bavilo i mentalnim zdravljem mladih u Hrvatskoj. Koji problemi najviše muče generaciju Z i u kojoj su mjeri oni povezani uz nagle društvene promjene koje se pojavljuju s povećanom dostupnosti društvenih mreža i UI-ja?

- Generacija Z je svjesna problema mentalnoga zdravlja i njegove važnosti u modernom dobu. Najčešće povezuju mentalno zdravlje s negativnim aspektima poput anksioznosti, depresije i stresa. To su teme koje često identificiraju kao najveće probleme svoje generacije. Često ističu da mentalno zdravlje značajno utječe na kvalitetu njihova života i svakodnevno funkcioniranje. Posebno naglašavaju važnost emocionalne stabilnosti i ravnoteže. Postoji izražena percepcija stigme koja i dalje prati temu mentalnoga zdravlja. Smatraju da unatoč rastućoj osviještenosti još uvijek, u nekoj mjeri, postoji strah od otvorenog razgovora o mentalnim poteškoćama. Često spominju izolaciju i usamljenost kao posljedicu modernog načina života, unatoč stalnoj digitalnoj povezanosti.

Ova tema ističe paradoks stalne povezanosti i sveprisutne izoliranosti. Generacija Z prepoznaje emocionalnu otpornost kao važnu komponentu dobrog mentalnog zdravlja, zajedno s mogućnošću izgradnje zdravih interpersonalnih odnosa. Dakle, prepoznaju važnost izazova mentalnoga zdravlja svoje generacije, kao što su depresija, anksioznost, nedostatak motiviranosti, izolacija i usamljenost te stres zbog usporedbi s drugima na društvenim mrežama (prema navedenom redoslijedu navođenja). Iako se prepoznaje porast izazova mentalnog zdravlja među generacijom Z, manja je usuglašenost oko postojanja stigme i tabuizacije.

Dodatno, u našem istraživanju na GAD-7 skali (general anxiety disorder) 26 posto pripadnika generacije Z je anksiozno (uz dodatnih 29 posto u kategoriji blaga anksioznost), a na PHQ-9 skali (patient health questionnaire) 36 posto generacije Z je depresivno (plus 31 posto u kategoriji blaga depresivnost). Za usporedbu, globalni podaci pokazuju da umjerena i teška anksioznost zahvaća od 30 do 40 posto pripadnika generacije Z, a umjerena i teška anksioznost 31-35 posto, što je najveći postotak među svim prijašnjim generacijama.

Najčešće navođeni razlozi prikazanih razlika u anksioznosti jesu sljedeći: kod generacije Z to je visoka digitalna izloženost, društvene mreže, pritisak uspoređivanja, klimatska anksioznost, ekonomska neizvjesnost; kod generacije milenijalaca opterećenje karijerom, stanovanjem, roditeljstvom, ali i veći stupanj emocionalne pismenosti, dok je kod generacije X riječ o stabilnijoj fazi života, nižoj digitalnoj ovisnosti te drugačijim društvenim obrascima podrške.

Dvojaka mišljenja

Istraživanjem ste ustanovili da bi većina ispitanika generacije Z radije koristila ljudskog stručnjaka za mentalno zdravlje u odnosu na UI, što na prvu zvuči ohrabrujuće. Ipak, može li i na koji način UI poslužiti prilikom suočavanja s porastom poremećaja koje ste spomenuli, poput depresije i anksioznosti? Na što bi trebalo posebno obratiti pažnju pri stvaranju UI alata koji bi bili prilagođeni tematici mentalnog zdravlja, a koji će neminovno postajati sve rašireniji i dostupniji?

- Neki ispitanici vjeruju da UI može pomoći mentalnome zdravlju mladih, ali su skeptični oko toga da će moći zamijeniti ljude. Ako mogu birati, radije bi koristili ljudskog stručnjaka za rješavanje problema mentalnoga zdravlja u odnosu na UI – 76 posto naspram 10 posto. Neki vide UI kao koristan alat koji može pomoći u prepoznavanju ranih znakova problema s mentalnim zdravljem, poput stresa ili anksioznosti, putem aplikacija koje prate emocionalno stanje. Iako mladi prepoznaju korisnost UI alata, jasno izražavaju stav da UI nikada neće moći zamijeniti ljudsku empatiju i psihološku podršku.

Kako UI može pomoći mentalnom zdravlju? Mišljenja su dvojaka. Neki ispitanici kažu da »postoje aplikacije koje koriste UI za pružanje savjeta ili podrške, ali istovremeno prekomjerna upotreba tehnologije može izazvati anksioznost, stres i ovisnost«, zbog čega misle da je »utjecaj više negativan jer se gubi ljudski kontakt« te »sve izgleda umjetno, nestvarno i zapravo često ne pomaže onima kojima je najpotrebnije«. Naspram toga, neki smatraju da »jasno postoji poveznica između mentalnoga zdravlja i UI-ja«, pri čemu »UI može pomoći kroz aplikacije za meditaciju, praćenje raspoloženja i virtualne terapeute dostupne 24 sata« i »može brže dati informacije i rješenja koja bismo inače tražili mjesecima, ali ne smijemo se oslanjati isključivo na njega«, dok ističu da je »utjecaj društvenih mreža negativan zbog uspoređivanja s drugima i lažnog predstavljanja savršenstva te povećanog stresa koji proizlazi iz osjećaja da moramo pratiti određene standarde«.

Za najveći broj naših ispitanika (37 posto njih), UI bi primarno trebao biti sredstvo koje će pomoći u očuvanju mentalnoga zdravlja filtriranjem toksičnog sadržaja na društvenim mrežama, a mnogi smatraju da može pomoći i u edukaciji te pružanju pomoći. Četvrtina ispitanih smatra da bi mogla educirati korisnike o mentalnom zdravlju, a još 21 posto da bi mogla pružiti personaliziranu podršku, što sugerira da generacija Z očekuje da UI ne bude samo alat za automatizaciju, već i proaktivni saveznik u prevenciji i osnaživanju. Čak 47 posto ispitanika ne zna da postoje UI alati za podršku mentalnome zdravlju, svaki deseti ga koristi, a još toliko ih je isprobalo.

Generacija Z vidi UI više kao potencijal za budućnost, nego kao trenutno pouzdan alat za mentalno zdravlje: 26 posto vjeruje da će daljnji razvoj UI tehnologije poboljšati podršku za mentalno zdravlje, što je najviša razina slaganja među prikazanim tvrdnjama. Samo 24 posto smatra da chatbotovi mogu pružiti osnovnu emocionalnu podršku, dok još manje (18 posto) ima povjerenje u UI savjete, a tek 15 posto smatra da UI može pomoći kod anksioznosti i depresije. Istovremeno, čak 43 posto izražava zabrinutost za privatnost podataka, što je ključna prepreka za širu prihvaćenost.