Izborni programi kandidata moraju biti ostvarivi u četiri godine

Što je pokazalo istraživanje "Pripadnost gradonačelnika političkoj stranci i lokalni ishodi: dokazi iz jugoistočne Europe (POLITCOM)", možete li nam u nekom sažetom obujmu predstaviti najvažnije aspekta istraživanja i zaključke do kojih ste došli, s obzirom na to da ste bili voditeljica projekta - pitali smo dr. sc. Dubravku Jurlinu Alibegović, znanstvenu savjetnicu u trajnom izboru na Ekonomskom institutu u Zagrebu.

- Istraživali smo koliko političko-ideološka podudarnost između središnje i lokalne vlasti utječe na proračunske odluke lokalnih vlasti i njihove ekonomske rezultate u gradovima u Hrvatskoj i općinama u Sjevernoj Makedoniji. Započeli smo istraživanje i za gradove i općine u Bosni i Hercegovini, ali zbog nedostatka podataka nismo mogli završiti taj dio istraživanja. Pretpostavili smo da lokalne vlasti s istim stranačkim vodstvom kao i središnja vlast imaju manje poticaje za poštovanje fiskalne discipline i veću sposobnost ostvarivanja dodatnih sredstava iz državnog proračuna. U istraživanju smo koristili brojne javno dostupne podatke, od kojih bih izdvojila političke (izlaznost na lokalne izbore, udio dobivenih glasova izabranih gradonačelnika i općinskih načelnika po političkoj stranci i za nezavisne kandidate), fiskalne (tekući rashodi u odnosu prema ukupnim rashodima u gradskim/općinskim proračunima, iznos nepodmirenih obveza), demografske (etnička pripadnost izabranog gradonačelnika/općinskog načelnika po općini/gradu, politička pripadnost izabranog gradonačelnika/općinskog načelnika po općini/gradu) i brojne druge.

Rezultati istraživanja za hrvatske gradove pokazali su da se udjeli tekućih rashoda u ukupnim rashodima gradskih proračuna povećavaju u trećoj godini mandata gradonačelnika u slučaju iste političke pripadnosti gradonačelnika i izabrane vlasti na nacionalnoj razini. Tekući su rashodi viši u izbornim godinama i u godini prije lokalnih izbora (bez obzira na stranačku pripadnost gradonačelnika). Iznenađeni smo rezultatom istraživanja koji je pokazao da politička pripadnost gradonačelnika nije presudan faktor koji utječe na razlike u strukturi rashoda u gradskim proračunima.

Istraživanje je također pokazalo da gradonačelnici u Hrvatskoj, ako su iz iste političke opcije kao vladajuća politička garnitura, nisu toliko motivirani da poštuju fiskalnu disciplinu i fiskalna pravila te da lakše dolaze do transfera, pomoći i donacija iz središnjeg državnog proračuna. Pripadnost gradonačelnika istoj političkoj stranci kojoj pripada središnja vlast nema znatnijeg utjecaja na visinu dospjelih plaćanja akumuliranih u izbornoj godini. Politička podudarnost gradonačelnika i vlade povezana je s ubrzanjem akumuliranih nepodmirenih obveza u godini koja slijedi nakon izborne godine. Gradonačelnici u svim lokalnim jedinicama u predizbornoj godini od Ministarstva financija i Vlade traže suglasnost za zaduživanje za izgradnju brojnih kapitalnih projekata. Često se događa da se zbog raznih razloga većina ugovorenih projekata ne može realizirati u planiranom roku.

Međutim, u Sjevernoj Makedoniji, ali i Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, druga su istraživanja pokazala a se u slučaju iste političke pripadnosti na lokalnoj i državnoj razini odluke i transferi iz državnog proračuna dodjeljuju diskrecijskim odlukama bez dovoljnog utemeljenja na određenim kriterijima.

Dubravka Jurlina Alibegović

U vašim istupima u medijima vezanim uz spomenuto istraživanje između ostalog rekli ste kako za građane u Hrvatskoj politička pripadnost istoj političkoj stranci ima neki utjecaj, ali ne značajan kao što to je to, primjerice, u SAD-u ili Italiji. Možete li to malo šire pojasniti?

- Korigirala bih formulaciju u vašem pitanju. Naime, naše je istraživanje pokazalo da pripadnost gradonačelnika istoj političkoj stranci kojoj pripada središnja vlast nema sustavnog utjecaja na neke ključne varijable koje smo istraživali. Na primjer, ista politička pripadnost na obje razine vlasti nema dosljedan utjecaj na visinu udjela tekućih rashoda u ukupnim rashodima u svim gradskim proračunima u cjelokupnom analiziranom razdoblju od 2010. do 2021. godine. Drugim riječima, preostali udio proračuna koji se troši na kapitalne rashode odnosno razvojne projekte različit je u gradovima. To ne znači da isključivo gradonačelnici koji pripadaju političkoj stranci koja čini vladajuću stranku na nacionalnoj razini troše više za razvojne potrebe u cijelom analiziranom razdoblju u kojem su provedena tri ciklusa lokalnih izbora, dok u ostalim gradovima u kojima su u izvršnu lokalnu vlast izabrani gradonačelnici koji imaju stranačke iskaznice političkih stranaka opozicije ili nisu stranački opredijeljeni, već pripadaju nezavisnim kandidatima grupe birača za razvojne rashode izdvajaju manje iznose u svojim proračunima.

Koliko je ili koliko bi trebao biti razvoj lokalnih sredina važan aspekt i u političkom djelovanju na lokalnoj i regionalnoj razini? To pitam stoga jer vidimo da se sad u kampanji za lokalne izbore i ta tema spominje kao glavna u programima pojedinih kandidata, između ostalog? Svi naime obećavaju boljitak, razvoj, napredak...

- Smatram da svaki potencijalni kandidat za gradonačelnika treba u predizbornom razdoblju predstaviti sugrađanima svoj izborni program i ključne točke za koje će se zalagati u mandatu gradonačelnika. Program mora biti utemeljen na ciljevima koji se tiču djelovanja lokalne samouprave, poboljšanja kvalitete života svih skupina stanovnika u gradu i osiguranje kvalitetnih uvjeta za poslovanje poduzetnika u gradu. Treba pružiti ciljeve koji se odnose na unapređenje odgovarajućih uvjeta za dolazak i boravak različitih skupina posjetitelja gradu. Program mora biti jasan svakom biraču koji ima pravo glasa, specifičan u smislu gradskih tema koje obuhvaća, relevantan na način da obuhvaća samo teme koje su u nadležnosti gradonačelnika, mjerljiv u skladu s izabranim pokazateljima kojima će se predočiti postojeće stanje i planirano/očekivano stanje na kraju mandata, ostvariv u razdoblju od četiri godine, koliko traje mandat gradonačelnika, vremenski ograničen na razdoblje trajanja mandata i financijski održiv kako bi obuhvatio samo one teme koje je moguće financirati raspoloživim gradskim prihodima, a što manje očekivanim prihodima iz državnog i EU proračuna, te uz izostanak nepotrebnog zaduživanja.

Najkraće rečeno, program treba sadržavati sve ono što treba "popraviti", razloge zašto se traži unapređenje, na koji način će se provesti, kojim sredstvima, do kada i tko će operativno voditi provedbu jer gradonačelnik je odgovoran za planiranje i provođenje svih politika, a samu provedbu treba voditi netko od pročelnika gradskih upravnih tijela ili neki drugi lokalni službenik. Građani/birači to trebaju znati prije izlaska na birališta i na temelju javno iznesenog programa prosuditi hoće li svoj glas dati sadašnjem gradonačelniku ili nekom novom kandidatu. Uz program, važna je i osobnost kandidata/kandidatkinje, njegova/njezina stručnost, postojeće iskustvo u vođenju grada ili neke organizacije/institucije, ali i niz drugih elemenata, o čemu će također prosuđivati građani/birači. Je li biračima pri zaokruživanju na biračkom listiću presudna i pripadnost političkoj stranci ili nije, za sada ne mogu sa sigurnošću kazati, već smatram da je to izrazito važno pitanje koje bih rado istražila uz pomoć kolega politologa i uvjerila se u mišljenje građana.

Općenito uzevši, ne samo u kontekstu lokalnih izbora, politika lokalnog razvoja danas sve više dobiva na značenju jer se brojne države suočavaju s problemima nerazvijenih i slabije razvijenih područja. Kakva je situacija o tom i tim pitanjima danas u Hrvatskoj?

- Među lokalnim jedinicama postoje izrazite nejednakosti mjerene nizom pokazatelja. Na primjer, nejednakosti u razvijenosti županija mogu se mjeriti pokazateljem bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku u odnosu prema nacionalnom prosjeku. Prema tom pokazatelju ispod nacionalnog prosjeka je čak 17 županija. Najnerazvijenija je Požeško-slavonska županija, a najrazvijeniji je Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Istarska županija. Prema objavljenoj analizi u Regio-novostima, broj 25, od ožujka 2025., publikaciji Odjela za regionalni razvoj Ekonomskog instituta, Zagreb, čija sam urednica, postoje velike međužupanijske razlike u razvijenosti mjereno omjerom najveće i najmanje vrijednosti županijskog BDP-a po stanovniku. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022. godine Grad Zagreb bio je 3,2 puta razvijeniji od najmanje razvijene Požeško-slavonske županije. Taj je omjer 2000. godine iznosio 2,9, 2010. godine 3,5, a 2020. godine 3,0. To znači da se razlike u međužupanijskoj razvijenosti i dalje ne smanjuju.

Stupanj razvijenosti gradova mjeri se s pomoću različitih pokazatelja koji obuhvaćaju ekonomske, fiskalne, socijalne, infrastrukturne, ekološke, demografske i prostorne aspekte. Neki od pokazatelja koji se najčešće koriste: (I) ekonomski pokazatelji (BDP po stanovniku, stopa zaposlenosti/nezaposlenosti, strana ulaganja, broj poduzetnika i dr.), (II) fiskalni pokazatelji (struktura proračunskih prihoda i rashoda po stanovniku), (III) socijalni pokazatelji (obrazovna struktura stanovništva i udio visokoobrazovanih u ukupnom stanovništvu, dostupnost škola i sveučilišta, zdravstveni sustav i broj liječnika po stanovniku, dostupnost zdravstvenih ustanova, kvaliteta života i uvjeti stanovanja, sigurnost, socijalna uključenost i slobodno vrijeme i dr.), (IV) infrastrukturni pokazatelji (prometna povezanosti dostupnost javnog prijevoza, cestovna i željeznička mreža, pristup zračnim lukama, komunalna infrastruktura i dostupnost vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, energetska infrastruktura, dostupnost i brzina internetske mreže, digitalna infrastruktura i pametne tehnologije (tzv. smartcity pokazatelji), (V) ekološki pokazatelji (kvaliteta zraka i vode, upravljanje otpadom, udio zelenih površina po stanovniku, održivo korištenje energije), (VI) demografski i prostorni pokazatelji(broj i gustoća stanovnika, migracijski trendovi (dolazak/odlazak stanovnika), urbanistički razvoj i prostorno planiranje i dr.) i niz drugih.

U praksi se za mjerenje razvijenosti koriste kompozitni indeksi, poput indeksa ljudskog razvoja (HDI) - iako je namijenjen državama, može se prilagoditi gradovima, globalni indeks konkurentnosti gradova, Smart City indeks, indeks kvalitete života u gradovima i drugi...