MALBA I MALBA PUERTOS: Muzeji bez granica i hijerarhija

Buenos Aires nije samo metropola - on je ritam, kontrast i egzotika Latinske Amerike utjelovljena u gradskom tkivu. Njegove ulice pulsiraju tango glazbom, kolonijalna arhitektura susreće se s brutalizmom, a umjetnost izbija iz svakog kutka - od murala u La Boci do avangardnih galerija u Palermo Vieju. No, ono što Buenos Aires čini uistinu jedinstvenim kulturnim središtem je njegova sposobnost da istovremeno gleda prema svijetu i čvrsto ostaje ukorijenjen u vlastitu povijest. U tom egzotičnom spoju identiteta, nastao je MALBA - Muzej latinoameričke umjetnosti - kao snažan simbol otpora eurocentričnim perspektivama i kao prostor gdje različita vremena, stilovi i priče koegzistiraju. U srcu ove kozmopolitske egzotike, MALBA ne samo da izlaže umjetnost, već je i sam čin otpora, dijaloga i reinterpretacije kulturnih narativa Latinske Amerike.

Kulturni centar

Muzej MALBA je otvoren 20. rujna 2001. godine, a osnovao ga je argentinski poduzetnik Eduardo F. Costantini, doniravši svoju privatnu kolekciju koja sadrži više od 200 djela latinoameričke umjetnosti. Danas, više od 20 godina kasnije, muzej posjeduje između 600 i 700 umjetnina modernih i suvremenih umjetnika Latinske Amerike. Muzej promovira, čuva i proučava latinoameričku umjetnost od početka 20. stoljeća do danas, te ujedno educira javnost i širi svijest o umjetničkoj raznolikosti regije.

Eduardo F. Costantini pokrenuo je 2024. novu instituciju - MALBA Puertos, novi prostor smješten uz jezero u Escobaru

MALBA nije samo galerija, nego i kulturni centar koji nudi film, književnost, radionice, edukaciju i izdavaštvo. Tako Malba.cine prikazuje nezavisne, argentinske i latinoameričke filmove, sudjeluje u filmskom festivalu BAFICI te radi na restauraciji filmske baštine. Muzej je ujedno domaćin stotinama tečajeva, predavanja, susreta s piscima, a 2008. je pokrenuo međunarodni književni festival Filba. Malba.diseno pak organizira izložbe i prezentacije posvećene latinoameričkom dizajnu, uključujući suradnje s međunarodnim institucijama poput MoMA-e.

MALBA namjerno stavlja latinoameričke perspektive u središte, dovodeći u pitanje eurocentrične narative o umjetnosti. Costantini je kod osnivanja muzeja naglasio da latinoameričku umjetnost treba gledati kroz njezine vlastite teme i iskustva, a ne kroz europske filtere.

Tematsko i heterokrono kuriranje

Ipak, ono što MALBA-u najviše izdvaja od ostalih svjetskih nacionalnih suvremenih muzeja je uvođenje koncepta »heterokronije« u kustoski pristup gdje više vremenskih linija koegzistira umjesto linearne povijesti.

Riječ heterokronija dolazi od grčkog hetero, »različito«, i chronos, »vrijeme«, i doslovno znači sukob ili suživot različitih vremena. U povijesti umjetnosti i muzejskom kuriranju heterokronija se koristi kao alternativa linearnoj kronologiji. Umjesto da se umjetnost prikazuje kao ravna linija - na primjer »prvo je nastao europski modernizam, a zatim ga je Latinska Amerika preuzela« - heterokronija sugerira da više kulturnih vremenskih linija teče paralelno, preklapa se i međusobno utječe.

Naime, kolonijalno nasljeđe često prikazuje latinoameričku umjetnost kao zakašnjeli ili sekundarni odjek europskih pokreta. Upravo heterokronija razbija tu hijerarhiju pokazujući kako su latinoamerički umjetnici razvijali vlastite modernizme istodobno, pa čak ponekad i prije Europe. K tome, postoje pluralne stvarnosti unutar regije. Autohtone tradicije, afro-latinske kulture, popularna umjetnost i avangardni eksperimenti se ne uklapaju se u linearnu povijest odnosno u jednu vremensku crtu - one koegzistiraju, ponekad u sukobu, ponekad u fuziji.

Amerika u riječima

U MALBA-i je od 2016. do 2018. održana izložba »Verboamérica«, »Amerika u riječima«, koju su kurirali Andrea Giunta i Agustín Pérez Rubio, i koja je eksplicitno koristila heterokroniju. Djela tako nisu bila poredana po datumu ili »umjetničkim školama«, već po temama poput »rad«, »grad«, »nasilje«, »krajolik« ili »utopija«. Tako su u istoj prostoriji mogli stajati slika iz 1930-ih, instalacija iz 1980-ih i suvremeni video - svi u dijalogu oko iste problematike. Izložba »Verboamérica« je kroz prepoznavanje eurocentričnih pristranosti i dekolonizaciju povijesti umjetnosti tematski grupirala izložbe, spajajući umjetnost, dizajn i političku povijest a napuštajući tradicionalne kategorije. Kroz heterokroniju, MALBA prestaje biti »vremensko kronološka crta« koji posjetitelj treba pratiti i postaje prostor razgovora između djela i epoha.

MALBA ne samo da izlaže umjetnost, već je i sam čin otpora, dijaloga i reinterpretacije kulturnih narativa Latinske Amerike

Heterokronija potvrđuje postojanje više modernosti. Njen multidisciplinarni odjek ogledava se u književnosti, filmu, glazbi i politici Latinske Amerike koji se također razvijaju nelinearno. Heterokronija naime omogućuje muzeju da ispriča povijest drukčije - ne kao ljestvicu s Europom na vrhu, već kao konstelaciju u kojoj latinoamerički glasovi postoje u vlastitim vremenima.

MALBA nije samo muzej - on je živ kulturni ekosustav koji redefinira kako se latinoamerička umjetnost prikuplja, izlaže i razumijeva. Aktivno razgrađuje eurocentrične narative, potiče interdisciplinarnost i otvara umjetnost novim prostorima i publici.

Širenje izvan grada

Eduardo F. Costantini, osnivač Muzeja latinoameričke umjetnosti u Buenos Airesu, pokrenuo je 2024. novu instituciju - MALBA Puertos, novi prostor smješten uz jezero u Escobaru, 50-ak kilometara od Buenos Airesa, koji prekida s tradicionalnim konceptom. Projekt Juana Herrerosa iz španjolskog studija Herreros u suradnji s Torrado Arquitectos integrira arhitekturu, pejzaž i izložbeni prostor, naglašavajući javnu interakciju i blizinu prirode. Kritičari ga opisuju kao »muzej bez granica i hijerarhija« u kojem su posjetitelji aktivni sudionici kulturnog dijaloga. MALBA Puertos nije samo proširenje, to je redefinicija muzeja za 21. stoljeće. MALBA Puertos nema ulaznih vrata ni unaprijed određene rute, pozivajući posjetitelje na slobodno istraživanje.

Umjesto jedne zgrade, MALBA Puertos čini mreža od tri lagana paviljona, trgova i vanjskih instalacija, sve pod prozirnim krovom površine 3.500 »kvadrata«. Kroz strukturu izbijaju stabla, a izložbeni prostori neprimjetno se stapaju s okolnom šumom joha i urbanim krajolikom. Ovaj fluidni dizajn briše granice između unutarnjeg i vanjskog, prirodnog i umjetnog, javnog i privatnog.

MALBA Puertos se fokusira na suvremene latinoameričke umjetnike, nadopunjujući originalni MALBA-in postav iz 20. stoljeća. Instalacije poput antropomorfnih glinenih posuda Gabriela Chailea i skulptura inspiriranih prirodom autorice Florencie Sadir naglašavaju njegov jedinstveni, uronjeni pristup. Četvrti »paviljon« - šumska livada - ugošćuje novog umjetnika svakih šest mjeseci. Ulaz je besplatan, a muzej je u prvih devet mjeseci posjetilo više od 200.000 ljudi, većinom onih koji nikada nisu bili u muzeju.

Dok mnogi muzeji suvremene umjetnosti naglašavaju autoritet kustosa i vizualni spektakl, MALBA Puertos stavlja naglasak na dostupnost, obrazovanje i uključenost. Djeca, mladi i zanemarene zajednice u središtu su njegova programa. Umjetnička zbirka je vidljiva, čineći očuvanje dijelom učenja. MALBA Puertos nije samo mjesto za gledanje umjetnosti — već za življenje s njom.

I MALBA i MALBA Puertos osporavaju tradicionalne muzejske modele razgrađujući eurocentrične narative, prihvaćajući heterokroniju i otvarajući umjetnost mnoštvu glasova i vremena. Zajedno redefiniraju muzej kao živi, participativni ekosustav — ukorijenjen u latinoameričkim perspektivama, interdisciplinarnoj razmjeni i uključivanju javnosti.ww