Hrvatska nespremna za val električnih vozila

Broj javnih punionica za električna vozila u Hrvatskoj raste, ali razvoj infrastrukture i dalje ne prati tempo elektrifikacije prometa - osobito tijekom ljetnih mjeseci, kada u zemlju svakodnevno ulaze desetci tisuća vozila, među kojima je sve više onih na struju. Iako zakonodavni okvir postoji i u velikoj je mjeri usklađen s europskim pravilima, investitori se u praksi suočavaju s administrativnim preprekama, sporim priključenjima na mrežu i visokim početnim troškovima.

S rastom broja električnih vozila u Europi i s dolaskom sve većeg broja gostiju koji putuju “na struju”, pitanje dostupnosti punionica postaje ključno za turistički sektor u Hrvatskoj. Procjenjuje se da bi nadolazeće sezone hrvatskim cestama moglo prometovati više od 80.000 dodatnih električnih vozila. Kako bi odgovorila na rastuću potražnju, nacionalna udruga za e-mobilnost Strujni krug pokrenula je inicijativu za proširenje mreže punionica u hotelima, kampovima, privatnom smještaju i ugostiteljskim objektima. Cilj je osigurati veću dostupnost AC i DC punjača prije vrhunca turističke sezone te objektima pružiti stručnu procjenu i tehnička rješenja prilagođena njihovim kapacitetima.

- S obzirom na europske projekcije, prema kojima će do 2030. biti potrebno čak 8,8 milijuna javnih punionica, ulaganje u infrastrukturu za punjenje više nije dodatna pogodnost, nego nužan preduvjet konkurentnosti na turističkom tržištu - istaknuli su iz Strujnog kruga.

Temelj razvoja te infrastrukture čine propisi poput Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i europske uredbe Alternative Fuels Infrastructure Regulation (AFIR), no stručnjaci upozoravaju da problem nije manjak regulative, nego njezina fragmentirana provedba i nedovoljna koordinacija. Poseban izazov su stambene zgrade, jer, premda je zakon omogućio i potaknuo instalaciju punionica u privatnim i zajedničkim garažama, praksa pokazuje da “priprema infrastrukture” često nije tehnički dovoljna za stvarnu ugradnju.

Istodobno, broj električnih vozila ubrzano raste. Prema podatcima Centra za vozila Hrvatske, krajem 2025. godine na hrvatskim je cestama bilo više od 12.600 potpuno električnih vozila te dodatnih 13.500 plug-in hibrida. Elektrifikacija je zasad koncentrirana u većim urbanim sredinama, no daljnji rast ovisit će o tome koliko brzo će se razvijati pouzdana i dostupna mreža punionica – kako na autocestama tako i u garažama stambenih zgrada diljem zemlje.

Goran Škvarč, član Upravnog odbora
Udruge eMobilnost

Administrativne procedure često su složene i neujednačene, a proces priključenja na elektroenergetsku mrežu spor. Goran Škvarč, član Upravnog odbora Udruge eMobilnost, koja okuplja stručnjake, tvrtke i entuzijaste s ciljem poticanja razvoja elektromobilnosti u Hrvatskoj, potvrdio je kako se, unatoč pozitivnim trendovima, sektor suočava s nizom izazova.

- U praksi se investitori susreću s dugotrajnim i administrativno zahtjevnim postupcima pribavljanja potrebnih suglasnosti i tehničkih uvjeta, pri čemu priključenje na elektroenergetsku mrežu često čini najveću prepreku. Istodobno, visoki početni troškovi ulaganja dodatno usporavaju realizaciju novih projekata - naveo je Škvarč.

Izazov je i neravnomjerna raspodjela investicijskog interesa. Dok su lokacije uz autoceste u pravilu u fokusu velikih energetskih kompanija, otoci i manje sredine ostaju zapostavljeni, osobito kada je riječ o postavljanju jednostavnijih AC punionica za destinacijsko punjenje. Zbog toga stručnjaci zagovaraju kombinirani pristup – tržišni razvoj ondje gdje postoji ekonomska isplativost te ciljane javne potpore na područjima na kojima tržište samo ne može osigurati potrebnu infrastrukturu.

Danas je zakonski dopuštena ugradnja punionica za električna vozila u privatnim i zajedničkim garažama. Ne postoji propis koji to zabranjuje - naprotiv, hrvatski zakonodavni okvir već niz godina potiče pripremu infrastrukture za punjenje u zgradama. Za nove zgrade, odnosno one za koje je lokacijska dozvola zatražena nakon 10. ožujka 2021., kao i za postojeće objekte koji prolaze znatnu obnovu, propisana je obveza predinstalacije infrastrukture za punionice električnih vozila. To znači da investitor mora osigurati osnovne tehničke preduvjete, poput instalacijskih kanala i potrebnih priključaka, kako bi se u budućnosti omogućila jednostavnija ugradnja punjača.

Foto ISTOCK

- Opseg obveze ovisi o namjeni zgrade, odnosno o tome radi li se o stambenom ili nestambenom objektu. Međutim, praksa pokazuje da sama “priprema” često nije dovoljna za brzu i jednostavnu realizaciju. Kada suvlasnik ili stanar naknadno odluči postaviti punionicu na svom parkirnom mjestu, nerijetko mora pribaviti dodatnu projektnu dokumentaciju, suglasnosti ostalih suvlasnika te zadovoljiti uvjete vezane uz zaštitu od požara. Time postupak može postati složeniji i financijski zahtjevniji nego što se na prvi pogled čini. Drugim riječima, zakon ugradnju punionica u garažama dopušta i formalno potiče, ali provedba u praksi i dalje nosi niz tehničkih i administrativnih izazova - objasnio je Goran Škvarč.

Posebnu pozornost zahtijeva i zaštita od požara, osobito očuvanje postojećih požarnih sektora u garažama. Ako u početnom projektu nije predviđena adekvatna infrastruktura, naknadne prilagodbe često zahtijevaju dodatne elaborate i suglasnosti, što cijeli postupak čini složenijim i skupljim, pojasnio je sugovornik.

- Zakon propisuje obvezu pripreme infrastrukture za buduće punionice u zgradama s više od deset parkirnih mjesta. To podrazumijeva postavljanje kanala, kabelskih trasa i ormara, ali ne i obveznu ugradnju samih punionica. Cilj je osigurati da zgrade budu tehnički spremne za instalaciju punjača u budućnosti, ali se u praksi često susrećemo s minimalnim tehničkim rješenjima, kao što su premaleni presjeci cijevi ili nedovoljna snaga priključka – oni formalno zadovoljavaju uvjete za uporabnu dozvolu, ali poslije otežavaju stvarnu ugradnju punionice i zahtijevaju dodatne troškove i zahvate. Smatramo da je nužno preciznije definirati minimalne tehničke standarde kako bi “priprema” zaista bila funkcionalna. Udruga eMobilnost Hrvatska nema informaciju da je neka zgrada to i odradila u praksi, nažalost, znamo za primjere koji nisu provedeni prema pravilima struke i krše neke od postojećih požarnih propisa, ili nisu adekvatno projektirani - rekao je Goran Škvarč.

Kada je riječ o investitorima, u stambenim zgradama to su najčešće sami vlasnici električnih ili plug-in hibridnih vozila, koji žele osigurati mogućnost punjenja na vlastitom parkirnom mjestu i pritom najčešće sami snose trošak investicije. Upravitelji zgrada zasad rijetko samostalno pokreću takve projekte, a energetske zajednice u tom području još uvijek su u začetku i tek sporadično sudjeluju u razvoju infrastrukture.

Stručnjaci upozoravaju da problem nije u nedostatku propisa, nego u njihovoj rascjepkanoj provedbi i slabijoj koordinaciji nadležnih institucija. Izgradnja punionica u Hrvatskoj uređena je nizom zakona i tehničkih standarda. Ključni nacionalni propisi su Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu i Zakon o gradnji, koji propisuju obvezu pripreme infrastrukture u novim i znatno obnovljenim zgradama s više od deset parkirnih mjesta. Na razini EU-a razvoj mreže punionica određuje Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva - AFIR, koja postavlja obvezujuće ciljeve za države članice.

Najveći izazovi u ugradnji punionica u višestambenim zgradama nisu primarno tehnički, nego organizacijski. Pitanja koja se najčešće pojavljuju odnose se na raspodjelu troškova zajedničke potrošnje električne energije, raspoloživu priključnu snagu zgrade te potrebne suglasnosti suvlasnika.

S tehničke strane, naveo je Škvarč, punionice u stambenim objektima moraju zadovoljiti jasno propisane sigurnosne zahtjeve. AC punionica u garaži smatra se električnim potrošačem veće snage, koji može raditi kontinuirano više sati, zbog čega instalaciju mora projektirati i izvesti ovlašteni stručnjak, uz poštovanje svih vrijedećih normi. Ključno je pravilno dimenzionirati vodove, zaštitne sklopke i rasklopnu opremu te provjeriti raspoloživu priključnu snagu kako bi se izbjeglo preopterećenje sustava.

U sljedećih pet do deset godina očekuje se znatan porast broja električnih vozila u Hrvatskoj, što će ujedno povećati i potrebu za punjenjem, osobito u mjestima stanovanja.

- Razvoj infrastrukture ne može se oslanjati isključivo ni na državne poticaje ni na privatnu inicijativu vlasnika vozila. Tržište će graditi punionice tamo gdje postoji jasan komercijalni interes, a za manje atraktivne lokacije i kućne punionice bit će potrebna ciljana podrška, primjerice iz najavljenih mjera Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - naveo je Škvarč.

Budućnost infrastrukturnog razvoja stručnjaci vide u pametnim mrežama, sustavima upravljanja opterećenjem i integraciji s obnovljivim izvorima energije, poput solarnih sustava. Pozitivno je što FZOEU planira sufinancirati ugradnju kućnih punionica već u trećem kvartalu ove godine, dodao je Škvarč, što će dodatno potaknuti širenje mreže i olakšati upotrebu električnih vozila u stambenim objektima.

Promatrajući trendove u Europi, koji se polako prelijevaju i na naše tržište, očekuje se daljnji veći rast broja električnih vozila. Dok je u kategoriji osobnih automobila njihov broj do 2014. godine bio zanemariv, samo 74 vozila, krajem 2025. godine Centar za vozila Hrvatske bilježi 12.605 električnih vozila i 13.562 plug-in hibrida na hrvatskim cestama.

- Elektrifikacija je najizraženija u urbanim sredinama. Predvodi je Grad Zagreb, a slijede Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija. Upravo zato uloga lokalnih zajednica, gradova i općina postaje ključna. Prostornim planovima, izdavanjem dozvola i upravljanjem javnim površinama lokalne vlasti izravno utječu na brzinu i kvalitetu razvoja mreže punionica. Izolirana, “otočna”, rješenja bez interoperabilnosti dugoročno stvaraju tehničke i operativne probleme. Zato je važno da gradovi i općine elektrificiraju vlastite vozne parkove i javni prijevoz, jer time stvaraju početnu potražnju, pokazuju primjer dobre prakse i potiču širu upotrebu električnih vozila - rekao je Goran Škvarč. l