Želimo ubrzati razvoj županije i stvoriti je da bude po mjeri svakog čovjeka

Iza novog župana Primorsko-goranske županije Ivice Lukanovića pola je godine mandata. Većim dijelom proveo ga je na terenu kako bi snimio stanje, vidio kakva je situacija sa zdravstvenim, socijalnim i školskim ustanovama, kao i lučkim upravama. Obilazak terena pružio mu je cjelovitiju sliku stanja sustava u raznim dijelovima Primorsko-goranske županije - od Gorskog kotara, preko otoka, do Vinodola i Liburnije, ali i cijelog riječkog prstena. Pomoglo mu je to da donese određene zaključke te sa suradnicima i stručnim službama isplanira kako riješiti probleme u područjima gdje je na njih naišao, kako intervenirati tamo gdje, iako je situacija dobra, ima prostora za pomak i napredak te kako unaprijediti sustav za bolju kvalitetu života građana.

Na koje ste probleme naišli na terenu, odnosno s kakvim se problemima nose stanovnici područja koja ste obišli? Jeste li već napravili plan i program kojima biste zatečene probleme mogli riješiti i u koje vrijeme?

- U ovih gotovo šest mjeseci svjesno sam velik dio radnog vremena proveo u obilasku terena. Obilazio sam općine i gradove diljem županije i ulazio u škole, domove zdravlja, socijalne ustanove, lučke uprave i ispostave s namjerom da iz prve ruke vidim kako sustav funkcionira. Početak mandata ciljano sam posvetio detaljnom upoznavanju cijelog sustava i razgovoru s ljudima koji u njemu rade i s građanima koji se njime koriste. Slika je sad još jasnija. U Gorskom kotaru najviše se osjeća pritisak depopulacije i potreba za stabilnim cjelogodišnjim radnim mjestima. Treba obnoviti velik broj javnih objekata koji su na kraju životnog vijeka. Na otocima se, uz sezonalnost, osjeća pritisak na prostor, potreba za komunalnim sadržajima koji prate rast zajednice izuzetno je velika. U zdravstvu smo najčešće nailazili na odlične timove u premalim ili zastarjelim prostorima, a u socijalnoj skrbi na dugačke liste čekanja, koje traže dodatne kapacitete i novi razvoj usluga u zajednici. Zajednički nazivnik svemu je – potreba za bržim razvojnim procesima kako bismo kvalitetnije pratili promjene kojima je društvo izloženo. Sve što smo čuli i vidjeli slažemo u jasnu metodologiju: za svaku ustanovu i svaki županijski odjel postavit ćemo jasne ciljeve u skladu sa stvarnim potrebama građana i financijskim mogućnostima, a iz toga će nastati petogodišnji planovi rada s mjerljivim aktivnostima. Naglasak ostaje na onome što najviše utječe na kvalitetu života – zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju. Vodit ćemo posebnu brigu o regionalnom razvoju, pomorskom dobru i stvaranju pretpostavki za brži i kvalitetniji razvoj poduzetništva i gospodarstva. Prvi paket mjera ulazi već u proračun za 2026. i realizacija počinje odmah po njegovu usvajanju.

Foto Marko Gracin

Najavljeno je osnivanje Ureda za Gorski kotar. Koja će biti njegova glavna uloga, odnosno za što će ured služiti i kada se očekuje početak rada?

- Ured za Gorski kotar bit će stalna operativna adresa u Delnicama na koju se mogu osloniti i građani i lokalna samouprava. Njegova je uloga dvostruka: s jedne strane koordinirat će projekte u koje je uključena Županija, a s druge strane služit će kao mjesto gdje se potrebe i prioriteti Gorana precizno artikuliraju i ubrzano rješavaju. Organizacijski se oslanjamo na postojeće ljude i ustanove na terenu, bez većeg zapošljavanja, upravo zato da Ured bude brz, funkcionalan i usmjeren na rezultat. U tijeku je odabir najprimjerenije lokacije u Delnicama, a početak rada planiramo u drugoj polovini sljedeće godine. Cilj je jasan: da Gorski kotar ima "svoj prozor" u Županiji – mjesto gdje se projekti rješavaju kao prioritet, a odluke donose u korist ljudi koji u Gorskom kotaru žive.

Izgradnja mreže dnevnih boravaka

Na području cijele Hrvatske, pa tako i na području PGŽ-a, jedan od gorućih problema svakako je nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima za starije i nemoćne osobe, što je dovelo do poplave otvaranja privatnih domova, u kojima su cijene smještaja otišle u nebo. O tome ste nerijetko i vi kao župan govorili u raznim prilikama, posebice tijekom nedavnog obilježavanja Dana starijih osoba, navodeći kao rješenje izgradnju novih i proširenje postojećih domova. Kako će se to riješiti? Može li se već sljedeće godine očekivati pozitivan pomak u tom smjeru?

- Kod kapaciteta u domovima za starije najveći je zaostatak i nedostatak kreveta u tim ustanovama i to je naš najveći problem u ovom trenutku. Na listi je oko 3.500 ljudi, od kojih je više od 560 starijih od 90 godina. Županijske ustanove danas mogu smjestiti oko 750 korisnika. Zato smo to pitanje postavili u sam vrh prioriteta i krenuli na dva kolosijeka. Prvi je širenje kapaciteta. Potpisan je sporazum s Opatijom o proširenju Doma "Volosko" za dodatnih 150 kreveta; u Kostreni je u tijeku gradnja doma za oko 150 korisnika; u Cresu je planirana nova ustanova sa 100 kreveta; u Gorskom kotaru iduće godine otvaramo pedesetak mjesta u Delnicama i razvijamo model nekoliko manjih domova u drugim goranskim mjestima. Drugi je razvoj usluga u zajednici. Pokrećemo izgradnju mrežu dnevnih boravaka. Općina Jelenje pripremila je prvi takav projekt, a cilj je u ovom mandatu otvoriti takve sadržaje na desetak lokacija. Cilj je uz jačanje pomoći u kući i mobilne timove stvoriti uvjete da što veći broj ljudi ostane u vlastitom domu uz sustavnu podršku zajednice. Važno je reći i ovo: skrb o starijima nije tema koju pojedina jedinica lokalne samouprave može nositi sama. Riječ je o složenom sustavu – od osoba teško pokretnih do onih kojima treba aktivan dnevni program – u koji su uključene različite struke. Zato na to gledamo kao na regionalno pitanje i planiramo ga rješavati na razini Županije, uz jasne prioritete i koordinaciju svih dionika. Već sljedeće godine očekujem vidljive iskope i gradilišta, potpisane ugovore i prve otvorene dnevne boravke. U ovom mandatu cilj nam je otvoriti najmanje 500 novih mjesta u domovima i paralelno podići standard izvaninstitucijske skrbi. To je mjerljiv put kako da liste čekanja počnu padati, a obitelji dobiju sigurnost da sustav prati njihove potrebe.

S ciljem snimanja stanja na terenu kako bi se što učinkovitije planirala ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, obišli ste i zdravstvene ustanove u dijelovima županije. Kakvo ste stanje zatekli i kakva su ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu planirana u predstojećem razdoblju? Kakvo je stanje sa zdravstvenim kadrom, posebice u udaljenijim dijelovima naše županije, poput nekih mjesta u Gorskom kotaru i na otocima? Postoji li mjesta za napredak i u unapređenju zdravstvenih usluga građanima?

- Obilasci su potvrdili ono što ljudi već znaju: predanost zdravstvenih timova je velika, ali pojedini prostori i oprema ne prate standard koji želimo. Zato ćemo ulaganja pripremiti po lokacijama i prioritetima i već smo pokrenuli neke procese i zahvate. Otprije se u Opatiji gradi novi Dom zdravlja, u Crikvenici je pokrenuta energetska obnova, nakon koje slijedi uređenje interijera. U Ravnoj Gori i Delnicama također je energetska obnova u tijeku, a na Lošinju nas čeka velik posao i odluka o gradnji novog Doma zdravlja jer sadašnji prostori ne prate razinu usluge koja je primjerena današnjem vremenu. U financijskom smislu zdravstveni projekti čine snažan dio ukupnog investicijskog ciklusa koji trenutačno obuhvaća projekte vrijedne više od sto šezdeset milijuna eura na razini Županije. Zdravstveni centar na Rujevici, vrijedan oko osam milijuna eura, ključna je točka koja objedinjavanjem službi podiže dostupnost i sigurnost skrbi za cijelu županiju. Rekonstrukcija objekta Park IV u Lječilištu Veli Lošinj, energetska obnova domova zdravlja u Crikvenici, Ravnoj Gori i Delnicama osigurat će bolje uvjete rada te se financiraju kombinacijom županijskih sredstava i vanjskih izvora, a novi Dom zdravlja u Opatiji, koji je ugovoren znatno povoljnije od procjena, bit će odlično opremljen i ubrzo spreman za pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga. Kadar je druga i još važnija polovina jednadžbe. Brojne specijalizacije su u tijeku, ali nas očekuje velik izazov na tom planu. Morat ćemo zajedno s općinama i gradovima ozbiljno razraditi višegodišnje planove i uhvatiti se s tom temom u koštac. Neće biti lako, ali rješenja postoje. Nove stipendije, školski programi, tehnološka obnova ordinacija, kvalitetno opremljene ordinacije i stambeno zbrinjavanje novog osoblja.

Financijska stabilnost Županije je vrlo dobra - Ivica Lukanović/ Foto Marko Gracin

Izgradnja četiri školske sportske dvorane

Prilikom obilaska županijskih ustanova u fokusu vašeg rada bile su i školske ustanove. Ima li u tom resoru problema, koji su i kako ih planirate riješiti?

- Najveći izazov u školstvu su prostorni kapaciteti i stanje pojedinih objekata, osobito ondje gdje još nemamo jednosmjenski rad ili su zgrade dotrajale. Ulaganja su pripremljena tako da najprije riješimo jednosmjenski rad na svim lokacijama. To je ono što obiteljima, djeci i učiteljima najviše znači. Bit će izgrađene i četiri školske sportske dvorane, a priprema se i novi krug energetske obnove, koji će obuhvatiti i školske objekte. Na Rešetarima i u Marinićima u tijeku su postupci odabira izvođača za nove školske zgrade s dvoranama, projektno procijenjene na 17,9 milijuna eura u Rešetarima i 22,3 milijuna eura u Marinićima. U Čavlima je za rekonstrukciju i opremanje škole dodijeljen ugovor vrijedan oko 3,33 milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, što će omogućiti potpuni prelazak na jednosmjenski rad. Za Omišalj smo zajedno s Općinom završili projektno-troškovničku pripremu i predali prijavu na NPOO te ćemo po primitku odluke krenuti u realizaciju i tog projekta. Školske sportske dvorane gradit će se u osnovnim školama u Malom Lošinju, Triblju. Pokrećemo gradnju srednjoškolske dvorane Prometne škole u Rijeci, a u Moravicama je u tijeku izgradnja dvorane Željezničke tehničke škole, vrijedna gotovo 2,46 milijuna eura. Osim izgradnje novih objekata rješavamo i tekuće stvari - od prijevoza učenika do uređenja vanjskih površina i sigurnih prilaza školama. Prioritet je jasan: jednosmjenska nastava kao pravilo, moderni i sigurni školski prostori te dvorane koje nakon nastave žive za sport i zajednicu. Sve radimo u partnerstvu s gradovima i općinama, uz realne faze i rokove. Želimo da napredak bude vidljiv u svakoj školi u koju uđemo.

Ulaganja na pomorskom dobru često su "na prvoj crti" svakodnevice priobalja i otoka. Gdje su danas županijske lučke uprave i što građani mogu očekivati u idućem razdoblju?

- Sustav županijskih lučkih uprava danas je usmjeren na sigurnost akvatorija, komunalne vezove i modernu, otpornu infrastrukturu. U tijeku je investicijski val veći od 80 milijuna eura na području Primorsko-goranske županije, a ritam radova i pripreme projekata pokazuje da idemo u dobrom smjeru. Najvažniji su zahvati koji našim stanovnicima rješavaju problem komunalnih vezova. Važno nam je da bude dovoljan broj sigurnih vezova u svim našim lukama. U Dramlju gradimo luku Omorika, koja donosi oko stotinu novih komunalnih vezova, a u Iki je potpisan ugovor za dogradnju luke s novim lukobranom i dodatnih pedeset pet vezova. Paralelno traju veliki projekti u Novom Vinodolskom, Krku, Martinšćici i Rabu, a na Rabu su u pripremi i daljnje faze u lukama Melak i San Marino. Kako sam uvodno naglasio, komunalni vezovi za naše stanovnike dolaze ispred komercijalnog širenja. Uz gradnju, radimo i na prilagodbi klimatskim promjenama – podizanju obala ondje gdje je potrebno, zaštiti akvatorija i redovitom održavanju. Razvijamo i trajektne luke, jer su one krvotok povezanosti naših otoka, a sustav činimo učinkovitijim i na organizacijskoj razini: od jačanja kapaciteta lučkih uprava do modernizacije poslovanja i transparentnog rada sa strankama. Na području PGŽ-a upravlja se 101 lukom otvorenom za javni promet i s oko 12.500 vezova, preko osam županijskih lučkih uprava. Naš je zadatak taj sustav voditi odgovorno i u korist lokalne zajednice. Građani će zato i dalje vidjeti gradilišta, nove obale i dodatne komunalne vezove, ali i urednije luke koje su sigurnije cijele godine.

Projekt Platak i goranska sanjkališta

Nakon dva neuspjela pokušaja prodaje školski brod Vila Velebita 2 nedavno je, nažalost, potonuo. Najavili ste već da je pokrenut projekt gradnje novog broda. U kojoj je fazi taj projekt i nazire li se krajnji rok njegove gradnje?

- Žao mi je zbog takvog epiloga Vile Velebita 2. Odmah po preuzimanju dužnosti reagirao sam na situaciju, organizirali smo tegljenje i pokušali dvaput provesti prodaju, ali nije bilo ozbiljnog ponuđača. Nakon posljednjeg nevremena brod je, nažalost, potopljen. Sada radimo ono što je nužno: smanjiti štetu i zbrinuti plovilo. U dogovoru sa školom pokušat ćemo sačuvati nekoliko simboličnih dijelova broda i izložiti ih negdje prostoru da nas podsjeća na taj brod, koji je očito mnogim bivšim učenicima i stanovnicima Bakra obilježio dio života. Paralelno ide projekt gradnje novog školskog broda. Tu smo već otvorili proces – priprema se dokumentacija i model izvedbe, kako bismo brzo ušli u nabavu i izbor graditelja. Rokove ćemo precizno komunicirati čim završimo taj korak, ali ambicija je jasna: brod treba biti u funkciji što prije i služiti bolje nego dosad – ne samo Pomorskoj školi i budućim pomorcima nego i široj zajednici kroz edukativne i javne programe. Na taj projekt prilično smo fokusirani.

Pred nama je nova zimska sezona. Je li Platak spreman, odnosno jesu li uklonjeni nedostatci koji su se pojavili na akumulacijskom jezeru? Kakva je situacija sa sanjkalištima u Gorskom kotaru?

- I projekt Platak i goranska sanjkališta treba kao projekte bolje definirati. Moramo ih cjelovito sagledati i odlučiti što konkretno želimo. Na duže staze, moj je stav da investicije u ta dva projekta trebaju biti jasno definirane i bolje promišljene. Što se tiče ove sezone, pripreme su u tijeku. Nakon prošle sezone odradili su se nužni zahvati: osigurali smo dodatnih 200 tisuća eura, nabavili dio novih topova za snijeg, očistili i "umirili" stazu malčiranjem, a na proljeće ide i hidrosjetva kako bi se površine trajno stabilizirale. Što se akumulacijskog jezera tiče, struka je dala smjernice te sve tehničke korekcije i nadzor radimo u hodu, kako bi sustav radio pouzdano cijele sezone. Nadam se da će sve biti spremno. Sanjkališta u Gorskom kotaru uređujemo u partnerstvu s lokalnim zajednicama i komunalnim službama: prioriteti su sigurnost, signalizacija, pristup i osnovna infrastruktura. U onoj mjeri u kojoj vrijeme posluži – a to je uvijek presudno – cilj nam je da popularne lokacije budu spremne i dostupne obiteljima vikendom i tijekom školskih praznika. Sve se radi koordinirano, da ove zime ljudi imaju jednostavan, siguran i ugodan boravak na snijegu.

Jačanje veza između ustanova i osnivača

Kraj godine prilika je za sumiranje rezultata realiziranih u godini na izmaku. Kako ste zadovoljni postignutim, odnosno u kojim je resorima najviše toga učinjeno, u kojima manje te gdje ima mjesta za napredak?

- Tek smo krenuli i čeka nas velik posao. Prvih šest mjeseci svjesno smo posvetili terenu i detaljnom upoznavanju sustava. Zatekli smo dobru razinu pripremljenosti brojnih projekata i upravo je to omogućilo da odmah pokrenemo širi investicijski ciklus – ne samo u jednom, nego u mnogim ključnim resorima i tim dijelom sam zadovoljan. Da bi se tako brojni projekti na vrijeme proveli, redizajnirali smo organizaciju rada naših službi. Želim da svaka investicija ima vlasnika zadatka, jasne faze, mjerljive rokove i redovito izvještavanje. Jačamo vezu između ustanova i osnivača, ubrzavamo koordinaciju s gradovima i općinama i uspostavljamo praćenje realizacije kako bismo smanjili prostor za improvizaciju. Radimo paralelno na pripremi novih investicija i projekata. Važna nam je kvalitetna priprema, spremna dokumentacija, realno procijenjeni troškovi, rokovi provedbe i stalna provjera učinka. Tamo gdje smo u hodu uočili manjkavosti, doradili smo dokumente i organizaciju, a gdje je bilo moguće rasteretili smo ustanove vlastitim sredstvima kako bismo izbjegli nepotrebna zaduženja.

S obzirom na rebalans proračuna i brojne investicije, je li financijska stabilnost Županije čvrsta te hoće li novi projekti zahtijevati znatnije zaduživanje u sljedećoj godini?

- Financijska stabilnost Županije je vrlo dobra. Nedavno usvojenim rebalansom dali smo okvir: uskladili smo plan s tijekom godine i, gdje je bilo moguće, vlastitim sredstvima rasteretili naše ustanove umjesto da posežemo za kreditima. Proračun za sljedeću godinu je u pripremi i pretočit će se u naše prioritete – zdravstvo, školstvo, skrb za starije, ravnomjeran razvoj i ulaganje u pomorsko dobro. Nastavit ćemo s praksom maksimalnog iskorištenja državnih i europskih programa. U idućoj godini neće biti potrebe za zaduženjem, ali će vrlo vjerojatno u budućnosti biti takvih protreba, kako bi se dogodio ubrzani razvoj koji priželjkujem. Cilj je sačuvati čvrstu fiskalnu poziciju, ali je nužno istodobno ubrzati s investicijama koje građanima podižu standard života.

S obzirom na to da je pri kraju izrada novog proračuna za 2026. godinu, možete li reći koliko će on iznositi te koji su kapitalni projekti planirani za sljedeću godinu?

- Proračun za 2026. u završnoj je fazi usklađivanja, ali činjenica da ćemo planirati više od 13 milijuna eura za domove za starije jasno govori o našim prioritetima. Neću licitirati o konačnim proračunskim brojkama prije no što dokument prođe sve procedure, ali možemo naglasiti da ćemo u proračun pretočiti naše prioritete - zdravstvo, školstvo, skrb za starije, ravnomjeran razvoj i ulaganje u pomorsko dobro. Logika ostaje ista kao i kod nedavnog rebalansa: pokrećemo investicije u okvirima naših ingerencija, jačamo županijske ustanove i potičemo općine i gradove na nove aktivnosti na korist naših stanovnika. Umjesto usitnjenih i kratkotrajnih pomoći jedinicama lokalne samouprave, idemo prema financiranju konkretnijih, jasno pripremljenih projekata s mjerljivim učincima - od infrastrukture i društvenih sadržaja do podrške lokalnom gospodarstvu. Takav pristup dat će trajnije rezultate i bolju vidljivost uloženog novca. Predložit ćemo u proračunu prvi dio najavljenog "ruralnog bonusa" u domeni srednjoškolskih stipendija, a bit će noviteta i u domeni sporta, energetike i poljoprivrede. Ovo je prvi proračun u ovom mandatu i trebao bi se već sada vidjeti zaokret u odnosu prema dosadašnjoj praksi. Želimo ubrzati razvoj, podići efikasnost, hrabrije planirati važne investicije i koncentrirati se na projekte koji imaju sadržanu veću regionalnu komponentu. Želimo i proračunom pokazati da za probleme nećemo tražiti izlike, da znamo naći potrebna rješenja i da je naš predizborni program bio ozbiljan plan kojim gradimo još bolju županiju, po mjeri svakog čovjeka.