Novi projekti guraju riječku luku u višu ligu logistike

U ovoj godini završen je najveći projekt u novijoj povijesti riječke luke, kontejnerski terminal Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali, koji će umnogome odrediti daljnji razvoj ne samo luke nego i cijelog riječkog prometnog pravca, sa svim povezanim djelatnostima. Denisa Vukorepu, ravnatelja Lučke uprave Rijeka, upitali smo što će novi kontejnerski terminal donijeti riječkoj luci i prometnom pravcu već u idućoj godini, prvoj u kojoj će raditi punim kapacitetom.

- To je najveći projekt čak i kad govorimo o povijesti riječke luke prije samostalne hrvatske države. Ovim projektom stabilizirali smo prometni pravac, a osim zbog same investicije važan je i zbog toga što donosi potpuno novu kulturu lučkog poslovanja. Donosi nove tehnologije, ekološki prihvatljive, koje će se pozitivno reflektirati i na sve ostale dijelove riječke luke. Rijeka Gateway jednostavno nas tjera, na pozitivan način, da prihvatimo njegovu kulturu poslovanja i upravljanja lučkim područjem, uz ogromno znanje koje donosi u Rijeku. Paralelno s realizacijom ovog projekta počela je i obnova zaštićenih lučkih skladišta u kompleksu Metropolisa. Obnovljeno je skladište 22, to je bila velika i iznimno zahtjevna investicija koncesionara, pod nadzorom konzervatora, tako da se i taj dio riječke luke počeo obnavljati. Već iduće godine Rijeka Gateway donosi nam šest i pol milijuna tona novog tereta, odnosno 650 tisuća kontejnerskih jedinica. Pritom će u idućoj godini željeznički servis biti puno učinkovitiji nego dosad jer je završena izgradnja dvokolosiječne pruge od Zagreba do granice s Mađarskom, pa tamo više neće biti zatvaranja pruge, a vlakovi će moći prometovati znatno većim brzinama. Pritom izgradnja nizinske pruge, od Karlovca do Rijeke, neće prouzročavati zatvaranja jer se ne preklapa s trasom postojeće pruge. Puno je uloženo i u staru prugu, tako da, uz dobru koordinaciju, očekujemo puno veću propusnost na željeznici. Od 15. prosinca počinje i izvlačenje blok-vlakova s dvije lokomotive te će se oni u punoj duljini izvlačiti iz luke, što će također znatno unaprijediti željeznički servis.

Denis Vukorepa ravnatelj Lučke uprave Rijeka/ Foto Marko Gracin

Što će Rijeka Gateway značiti u smislu radnih mjesta u Rijeci, i to ne na samom terminalu, nego u cijelom nizu pratećih djelatnosti, od carine, policije, lučkih pilota, agenata, tegljača, opskrbljivača, prijevoznika i tako dalje?

- Na terminalu je već zaposleno oko 320 ljudi, a konačni broj bit će 350. Ali kad gledamo samo industrijsku zonu Kukuljanovo, tamo je Maersk već izgradio logistički centar, Jadroagent je također izgradio logistički centar, DepoLink širi kapacitete, Luka Rijeka također, a na mjesečnoj bazi dolaze logističke tvrtke iz cijelog svijeta. Kad pogledamo željeznički i kamionski promet, uz sve ostale prateće djelatnosti, multiplikativni faktor lučkog poslovanja je ogroman. Uvijek volim reći da se u Rijeci traži kvadratni metar stana više, da u grad dolaze novi, mladi ljudi, jer luka više ne stagnira. Lučki sustav sada nudi kvalitetna, sigurna i dobro plaćena radna mjesta i mladi ljudi dolaze iz cijele zemlje u Rijeku. U našem gradu vide perspektivu za budući život i ovdje žele osnovati obitelji.

Vodimo računa o novim generacijama brodova

Ako će Rijeka Gateway već iduće godine dostići svoj puni kapacitet od 650 tisuća kontejnerskih jedinica, odnosno TEU-a, hoće li se ubrzati izgradnja druge faze terminala, kojom bi se trebao dosegnuti kapacitet od milijun TEU-a, što je obaveza koncesionara u roku od deset godina od početka rada terminala?

- Do sredine 2023. godine su ispunjeni svi prethodni uvjeti iz koncesijskog ugovora od strane koncesionara i od naše strane. U lipnju 2023. godine smo izvršili službenu primopredaju koncesijskog područja i koncesijski ugovor je stupio na snagu i od tada teče obveza koncesionara da u roku od deset godina izgradi novih 280 metara obale. Eventualno ubrzavanje druge faze ovisit će o prometu, ali kad za koncesionara imate jednog od najvećih igrača na svjetskoj sceni kontejnerskih terminala, onda bih rekao da su to slatki problemi. Važno je pritom naglasiti da unatoč uspješnom koncesioniranju novog kontejnerskog terminala nismo zanemarili postojeći na Brajdici. Tamo smo završili projekt produbljivanja uz operativnu obalu, čime smo poslali ključnu poruku brodarima - da smo uložili 85 posto vlastitih sredstava, a samo 15 posto bilo je iz fondova EU-a, da vodimo računa o novim generacijama brodova koji dolaze u sjeverni Jadran i da smo im spremni pružiti odgovarajući lučki servis. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za novo povećanje dubine prema zapadu, a na terminal uskoro dolaze i dvije nove dizalice za prekrcaj kontejnera između broda i obale, koje će omogućiti servisiranje i najvećih brodova koji dolaze u Rijeku.

Uz te najveće investicije planirate i niz nešto manjih, ali i dalje vrlo značajnih, poput izgradnje nove Praške obale. Što ona donosi riječkoj luci?

- Riječ je o ulaganju procijenjene vrijednosti od 140 milijuna eura, za koje još moramo definirati model financiranja, ali otvaraju nam se prilike za sufinanciranje iz europskih fondova. Tim će projektom luka dobiti novih pedeset tisuća četvornih metara višenamjenskog terminala na kojemu će se moći prekrcavati izvangabaritni tereti, uz brojne druge, u prvom redu automobile, koji su se nakon dugog razdoblja ponovo počeli prekrcavati u riječkoj luci. Upravo na automobilima vidimo koliko je značajan bio projekt rušenja skladišta broj sedam, čemu su se neki protivili, ali da ga nismo srušili i na tom mjestu izgradili plato, danas ne bismo imali mogućnost prekrcaja automobila. Izgradnja nove Praške obale sigurno će značajno povećati kapacitete luke u tom segmentu tereta.

Velik tehnološki iskorak

Planirate i značajne projekte u bazenu Raša?

- Tamo smo ishodili građevinsku dozvolu za novi pročišćivač otpadnih voda, vrijedan deset milijuna eura, a planiramo i značajno proširenje operativne obale, na potezu između sadašnjeg pristaništa za prekrcaj drva i terminala za prekrcaj stoke, koje će uvelike povećati kapacitete tog dijela luke. Tu bismo dobili između 60 i 70 tisuća četvornih metara novih operativnih površina, s novim ro-ro rampama, a s HŽ Infrastrukturom napravili smo studijsku dokumentaciju obnove propale pruge do Raše. Uz to imamo i brojne manje projekte. Više od 500 tisuća eura vrijedan je projekt nove LED rasvjete na potezu od Bunkera do Molo longa, na zgradi Lučke uprave napravili smo solarnu elektranu, još jednu ćemo napraviti na našem parkiralištu, uz još niz projekata koji će svakako promijeniti izgled riječke luke.

Spomenuli ste Metropolis, u kojoj je fazi izgradnja spojne ceste od D403 do Žabice, što je bio glavni uvjet za izdvajanje Metropolisa iz lučkog područja i predaju tog kompleksa Gradu Rijeci na upravljanje? Jesu li ti planovi još uvijek aktualni i je li nova gradska vlast spremna prihvatiti upravljanje Metropolisom?

- Imali smo sastanak s novom gradskom upravom, na kojemu su bili i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir te državni tajnik u Ministarstvu mora Žarko Tušek, oko riječkih prometnih pitanja. Jedno od najvažnijih je, i za gradske vlasti, izgradnja tih 900 metara spojne ceste do Žabice i Rive. Vrijednost tog projekta je oko 20 milijuna eura. Grad je započeo izradu dokumentacije, a s Gradom i Hrvatskim cestama definirat ćemo međusobne obveze, no taj projekt svakako ide u realizaciju. Što se tiče Metropolisa, Grad je iskazao interes da se taj kompleks izvuče iz lučkog područja i prije izgradnje ceste. Za to je jedan od preduvjeta izgradnja nathodnika preko željezničkih kolosijeka, oko čega smo u pregovorima s Ministarstvom graditeljstva radi ishođenja građevinske dozvole, tako da izbjegnemo izmjene lokacijske dozvole za drugi kolosijek željezničke pruge kroz grad Rijeku.

Pokrenuli ste i projekt opskrbe brodova električnom energijom s kopna na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačka obala. Time će se Rijeka uvrstiti među rijetke europske luke koje nude tu mogućnost, ali što će ona značiti u smislu smanjenja zagađenja bukom, kao i emisija štetnih plinova i čestica s terminala?

- To je velik tehnološki iskorak, eliminirat će se buka od rada brodskih motora dok je brod privezan uz obalu, kao i emisije plinova i čestica. U svakom slučaju, bit će to velik napredak u ekološkom smislu, ali i u ekonomskom, jer će to značiti i dodatne prihode za opskrbljivača električnom energijom.