Jačamo otpornost europskog logističkog sustava

Kontenjerski terminal Rijeka Gateway (RGW), na Zagrebačkoj obali u Rijeci, nedavno je službeno otvoren, a svečanosti su, uz najviši hrvatski državni vrh, nazočili ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske i danski veleposlanik te predsjednici uprava Maerska, jedne od najvećih svjetskih brodarskih kompanija u segmentu prijevoza kontejnera, kao i Maerskove tvrtke kćeri APM Terminalsa te domaće ENNA grupe, koji su suvlasnici terminala. U više navrata naglašena je važnost ovog terminala kao vrata srednje Europe, a Petera Corfitsena, predsjednika uprave RGW-a, pitali smo na koliki promet i tržišni udio računa u idućoj i u sljedećih nekoliko godina poslovanja te što će to značiti za hrvatsko gospodarstvo.

- Luka Rijeka povijesno je povezivala srednju Europu s Mediteranom, a Rijeka Gateway terminal tu tradiciju dodatno produbljuje i Hrvatsku i srednju te istočnu Europu povezuje s najpropulzivnijom svjetskom trgovinskom rutom između Azije i Europe. Otvaranje našeg terminala označava važan korak ne samo za Hrvatsku već i za širu europsku mrežu trgovine i logistike. U praksi to znači i vrlo konkretan gospodarski doprinos: terminal će u prvoj fazi imati kapacitet do 650.000 TEU-a godišnje, a u drugoj fazi i do 1,1 milijun TEU-a. Time Hrvatska postaje jedna od ključnih ulaznih točaka robe za srednju Europu, što donosi nova radna mjesta, investicije i jača poziciju zemlje u europskoj logističkoj mreži. To dodatno učvršćuje studija Hrvatske gospodarske komore, po kojoj razvoj riječkog lučkog sustava do 2040. može donijeti oko 2,44 milijarde eura ukupne vrijednosti proizvodnje s radom luke i oko 2.500 novih radnih mjesta. Važno je razumjeti kontekst u kojem se događa otvaranje našeg novog terminala. Naime, lučki kapaciteti na europskom kontinentu su pod pritiskom jer infrastrukturna ulaganja u mnogim regijama nisu pratila rast trgovine kao ni potrebe za učinkovitosti i promjene u globalnoj geopolitici. Upravo zato se luke ne bi trebale promatrati isključivo kao trgovačka čvorišta, već i kao strateška infrastruktura koja oblikuje gospodarsku snagu, otpornost i sigurnosne kapacitete Europe. Rijeka Gateway konkretan je primjer kako ulaganja u modernu infrastrukturu mogu povećati europsku povezanost i konkurentnost. Europa ima sve potrebne alate, počevši od vodeće brodarske industrije, preko dokazanih operativnih standarda i snažan okvir za javno-privatna ulaganja.

Koliki je rast moguć u budućnosti? Možete li, zajedno s Koprom i talijanskim lukama uzeti dio kolača lukama sjeverne Europe?

- Sjeverni Jadran ima jedinstvenu geografsku prednost, no imamo i mi u ovom dijelu Europe. Zato ciljano surađujemo s drugim lukama u regiji kako bismo omogućili neometani promet znatnog volumena robe. Smatramo da, uz nove brze željezničke veze i moderna skladišta, možemo privući dio tereta koji danas ide u sjevernoeuropske luke. Bliži smo Dalekom istoku i središnjoj Europi i zato imamo golem potencijal jačanja konkurentnosti sjevernojadranskih luka u odnosu prema lukama Sjevernog mora. Također, EU-ovi ciljevi dekarbonizacije i ulaganja u intermodalni promet dodatno čine sjeverni Jadran atraktivnijom alternativom.

Na svečanom otvaranju terminal je istaknut kao ključna europska infrastruktura ne samo u prometnom i gospodarskom nego i u smislu sigurnosti, što to znači?

- Svaki moderni kontejnerski terminal strateški je resurs. U Rijeka Gatewayu postavili smo najnapredniju tehnologiju koja poboljšava sigurnost poslovanja: sve dizalice napaja električna energija i njima se upravlja na daljinu, automatizirani su sustavi ulaza, a privatna 5G mreža i napredni IT sustavi omogućavaju visoku razinu automatizacije svih procesa na terminalu. Time se minimaliziraju brojni rizici te se povećava naša otpornost na vanjske šokove. Drugim riječima, ovim ulaganjem jača se otpornost cijelog lučkog sustava i smanjuje ovisnost o udaljenim lukama, što je strateški nacionalni interes.

Radna mjesta različitih profila

Terminal je u funkciji već dva mjeseca, koliko je TEU-a do sad prekrcano, a koliki će biti promet do kraja godine? Jesu li svi sustavi operativni i kako je prošlo uhodavanje rada terminala?

- Dva mjeseca nakon otvaranja terminala još uvijek smo u fazi prilagodbe, u kojoj se ne očekuje rad punim kapacitetom. Trenutačno je glavni fokus na uspostavljanju operativnih procesa i usklađivanju timova, kako bi svi segmenti terminala funkcionirali sinkronizirano, sigurno i učinkovito. Za sada imamo redovite tjedne dolaske brodova unutar Gemini suradnje između Maerska i Hapag-Lloyda, na liniji AE12/SE1 koja povezuje Aziju i Europu. Kada terminal dostigne punu operativnu spremnost, procesi će postati rutinskiji i učinkovitiji, a povećani obujam prometa dodatno će ojačati poziciju Rijeke kao važnog čvorišta europske logističke mreže. Za sada smo zadovoljni kako radni procesi funkcioniraju i očekujemo da će se promet terminala u sljedećim mjesecima postupno povećavati prema projektiranim kapacitetima.

Peter Corfitsen predsjednik uprave RGW-a

Koliko je zaposlenih na terminalu? Suočavate li se i vi s problemom nedostatka radne snage? Hoćete li biti prisiljeni posegnuti za većim brojem stranih radnika? Kada planirate doseći puni broj zaposlenika?

- Naši trenutačni kapaciteti već omogućuju stabilan početak operacija. Danas na terminalu radi više od 330 ljudi i očekujemo daljnji rast tog broja, a sljedeće godine plan je zapošljavati više od 400 zaposlenika. Otvaramo radna mjesta različitih profila, od operatera dizalica i špedicijskih stručnjaka do IT i logističkog kadra. Kao i ostatak gospodarstva, i mi osjećamo pritiske na tržištu rada, no naš pristup je da radimo na kontinuiranoj edukaciji i motivaciji domaćih stručnjaka. Zato intenzivno surađujemo s obrazovnim institucijama kako bi talentirani mladi ljudi bili dio našeg tima. Većinu zaposlenika čini domaći kadar, no određene pozicije već su otvorene i za strane radnike, za sada ponajprije s Filipina, od kojih neki dolaze s iskustvom rada na terminalima.

Od početka rada terminala dio građana se žali na zagađenje bukom i svjetlošću, što poduzimate da se utjecaj terminala na kvalitetu života građana dodatno smanji? Daju li te mjere rezultate?

- Ekološka održivost temelj je projektiranja i operiranja ovog terminala. Rijeka Gateway u velikoj je mjeri elektrificiran i zelen. Sve dizalice i oprema rade na električnu energiju, koja se uz to osigurava isključivo iz obnovljivih izvora. Time znatno smanjujemo lokalne emisije CO2 i ostalih plinova na terminalu. Iako početne operacije nisu tekle savršeno, brzo smo riješili prve izazove povezane s bukom i osvjetljenjem. Primjerice, pojedini alarmi na dizalicama nisu imali funkciju bijelog šuma, što je dovodilo do pojačane noćne buke kada su se aktivirali sigurnosni sustavi. Nakon što smo uočili problem, smanjili smo jačinu alarma u okviru tehnički dopuštenih granica, zadržavajući pritom operativnu sigurnost. Uz to, postavljamo zaštitne panele na reflektore i prilagođavamo kutove osvjetljenja kako bismo smanjili utjecaj na okolna naselja.

Brodovi "Adrian Marsk" i "Alva Marsk"

Postoje li konkretni planovi kada će započeti izgradnja druge faze, odnosno dodatne operativne obale i zaobalja na terminalu? Hoće li ona biti izgrađena i prije ugovornog roka od deset godina od početka rada te što će na to utjecati?

- Druga faza razvoja terminala već je usmjerena na razrađeni investicijski plan. Planiramo dodatno uložiti oko 180 milijuna eura u proširenje infrastrukture. To uključuje produljenje obale za otprilike 280 metara (na ukupnih 680 m) te nabavu dodatne opreme, što će omogućiti povećanje kapaciteta na otprilike 1,1 milijun TEU-a godišnje. Taj projekt bit će realiziran u sljedećem desetljeću, korak po korak, kako se promet bude povećavao. U konačnici će to omogućiti da cijeli terminal ostvari svoj puni potencijal i ostane konkurentan među ključnim europskim lukama.

Dan prije svečanog otvaranja na terminal je privezan brod pogonjen metanolom. Hoće li takvi brodovi redovito dolaziti u sklopu dalekoistočnih servisa i kako će utjecati na smanjenje emisija štetnih plinova i čestica?

- Da, naša tjedna AE12 linija trenutačno uključuje dva najnovija Maerskova broda, "Adrian Marsk" i "Alva Marsk", koji mogu ploviti na metanol. Ti brodovi su primarni korak u pomorskoj dekarbonizaciji jer korištenje bio i e-metanola može smanjiti emisije stakleničkih plinova i od 65 do 90 posto u odnosu prema konvencionalnom gorivu. Stoga je uvođenje metanolskih brodova, zajedno s elektrifikacijom terminala, važan doprinos smanjenju ukupnog ugljičnog otiska u našem opskrbnom lancu i ostvarivanju ciljeva održivosti.