Bez investicija smo mrtvi

Ova turistička godina zaista je bila izazovna, no završila se u skladu s našim očekivanjima, pa smo, zahvaljujući prije svega znanju i profesionalizmu ljudi u sektoru, uspjeli ostvariti još jednu uspješnu godinu, istaknuo je na početku razgovora Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), najvećeg sektorskog udruženja u Hrvatskoj. Ova turistička godina nije bila nimalo laka, a brojna otvorena pitanja poput apartmanizacije, rasta troškova, ali i klimatskih promjena te promjena navika samih putnika, pred sektor će i u idućim godinama staviti brojne izazove. S čelnikom HUT-a razgovarali smo stoga o tome što je obilježilo ovu turističku godinu, kao i tome što donosi budućnost te u kojem se smjeru treba razvijati hrvatski turizam kako bi zadržao svoju prepoznatljivost na iznimno konkurentnom turističkom tržištu.

Koji su bili ključni izazovi ove turističke godine i kako je sektor odgovorio na njih?

- Turističke kompanije ostvarile su sličan fizički promet kao prošle sezone, uz blagi rast prihoda. Najveći izazov je i ove godine bio rast troškova, prvenstveno zaposlenika, a taj rast troškova već treću godinu zaredom, pokazala je naša analiza statističkih podataka za prvih šest mjeseci ove godine temeljena na Eurostatu, nadmašuje rast troškova koje ima naša konkurencija. Također, cijene hrane koju nabavljaju naše kompanije raste brže nego kod konkurencije. U kombinaciji sa stabilizacijom prodajnih cijena, to čini udar na profitabilnost sektora, što je negativno, jer zbog smanjenja potencijala za investicije ima dugoročno razoran utjecaj na konkurentnost hrvatskog turizma. Toga trebamo biti svjesni kako bismo mogli početi stvarati bolje okruženje za poticanje investicija, prvenstveno u hotelski smještaj, koji stvara najveću dodanu vrijednost. Drugi izazov na koji ne možemo utjecati, ali na koji kontinuirano upozoravamo jest overturizam u špici sezone u sve većem broju destinacija, što prijeti tržišnim propadanjem tih destinacija. To je najvećim dijelom posljedica nekvalitetne strukture smještaja koju imamo u Hrvatskoj. Dat ću vam primjer. Jedna jedinica lokalne samouprave u našoj zemlji koja ima 6.600 stalnih stanovnika i spada među 20 turistički najvećih, kako po krevetima tako i po noćenjima, ima sljedeću strukturu smještajnih kapaciteta: ukupno 56.600 turističkih kreveta, odnosno mjesta, od čega 2.300 u hotelima, 13.600 u kampovima, a ostatak od oko 40.000 kreveta u vikendicama i privatnom smještaju. Tu ne trebaju prevelike studije kako bi se shvatilo da smo izgubili kontrolu nad gradnjom kapaciteta za kratkoročni turistički najam. Ako to zaustavimo, postojećim iznajmljivačima bit će bolje, ako to ne učinimo brzo, nesumnjivo ćemo se suočiti s padom popunjenosti, nižim cijenama, manjim prihodima i propadanjem destinacija. Sadašnja struktura naših smještajnih kapaciteta rezultira i prosječnom dnevnom potrošnjom po gostu, koja je u Hrvatskoj oko 170, u Italiji ili Španjolskoj to je oko 300, a u Francuskoj više od 450 eura.

Naši najjači aduti

Uskoro ulazimo u turističku 2026. godinu, u kojoj će destinacije prvi put usvajati planove upravljanja. Po vašem mišljenju, što je budućnost, u kojem se smjeru hrvatski turizam treba razvijati?

- Zakon o turizmu sustavno je propisao alate kojima se trebamo koristiti kako bismo najbolje moguće kreirali našu turističku budućnost. No, prema mom sudu, ti su pomaci prespori i s krajnje neizvjesnim ishodom. Budućnost hrvatskog turizma mora se kretati prema modelu visokokvalitetnog doživljajnog turizma koji balansira tri ključna interesa: zadovoljstvo gostiju, očuvanje prirode i kvalitete života lokalnih zajednica. Bez tog trokuta nema održivog razvoja.

Jedna od osnovnih premisa razvoja turizma u Hrvatskoj je turizam visoke kvalitete i visoke dodane vrijednosti. Što su u tom smislu aduti hrvatskog hotelskog i kamping sektora u odnosu prema konkurenciji? Čime privlačimo goste dubljeg džepa?

- Naši najjači aduti su sigurna zemlja, srdačnost i gostoljubivost ljudi, i dalje očuvana priroda i bogata kulturna baština. Zbog njih će turizam i dalje, još dugo vremena, biti jedan od najvažnijih stupova razvitka naše zemlje. Imućnije goste privlači kombinacija luksuza, autentičnosti i ekskluzive. To omogućuju luksuzni i boutique hoteli te ostali oblici smještaja visoke kategorije, kao i ponuda temeljena na autentičnim i ekskluzivnim iskustvima poput privatnih vinskih tura, ekskluzivnih ribarenja, kuhanja s lokalnim chefovima, ekskluzivnih bicikliranja i hodanja po otocima, kao i wellness i zdravstveni turizam povezan s mediteranskom prehranom. Poticanje investicija u tom smjeru je recept za produljenje sezone, kao i za povećanje potrošnje gostiju.

Koliki je zapravo investicijski potencijal turističkih kompanija?

- Domaće turističke kompanije značajno ulažu, no najviše u brownfield investicije, koje podižu kvalitetu postojećih objekata, a veći greenfield projekti praktično su izuzetno rijetki, što je posljedica nekonkurentnog okruženja za ulaganje u odnosu prema okruženju u nama konkurentnim zemljama. Prema istraživanju koje je napravila Hrvatska udruga turizma, na uzorku 20 investicija u hotele i kampove ukupne vrijednosti 570 milijuna eura realiziranih u razdoblju od 2016. do 2025., pokazali smo da takve investicije već tijekom osam godina stvore novu dodanu vrijednost u visini investicije, a tijekom 12 godina državi uplate kompletnu vrijednost investicije samo kroz fiskalna i parafiskalna davanja. No, pred nama je pitanje na koji način, u uvjetima kontinuiranog smanjenja profitabilnosti, motivirati vlasnike na dodatne investicije. Ono što je sigurno jest da smo bez investicija mrtvi, pa nije pitanje trebamo li ih, nego u što ih usmjeriti, kako bi korist imali i gosti i investitori, ali i lokalne zajednice i država.

Možemo biti još bolji, pa i najbolji

Koliko hrvatske turističke kompanije ulažu u zelene tehnologije i održivost te koliko je hotelski smještaj važan za održivost razvoja hrvatskog turizma?

- Domaće turističke kompanije značajno investiraju u održivost, tu možemo reći da smo jako visoko podignuli letvicu na europskoj razini. Ulaganja u zelene tehnologije, obnovljive izvore energije, sustave pametne potrošnje, recikliranje, digitalno upravljanje resursima i smanjenje emisija CO₂ postala su standard. A što se tiče održivosti, hotelski smještaj i visoko kvalitetan kamping-smještaj najodrživiji su jer uz najmanje resursa ostvaruju najveće efekte.

Za kraj, očekivanja u 2026. i dalje?

- U godine pred nama ulazimo s oprezom, ali i s optimizmom. Svi koji se bave turizmom kontinuirano trebaju razmišljati kako unaprijediti postojeće, kako možemo biti još bolji, pa i najbolji, na svijetu u onome što radimo. Daljnja digitalizacija, uključujući mogućnosti koje donosi tehnologija umjetne inteligencije, postaje nužan svakodnevni alat za planiranje i za realizaciju dolaska i kreiranje iskustava. Gosti će se koristiti tehnologijama pri planiranju i rezervaciji dolaska i sadržaja koje žele doživjeti, a pružatelji usluga nužno trebaju s pomoću digitalnih tehnologija unaprjeđivati svoju ponudu prilagođavajući je potrebama i navikama gostiju. Klimatske promjene će iz godine u godinu znatno utjecati na naš turizam. Produljena sezona zbog toplijih jeseni i proljeća mogla bi biti prilika, ali će zahtijevati i prilagodbu infrastrukture te veću brigu o prirodnim resursima. U svakom slučaju, u razdoblju ispred nas, koje je obilježeno mnogim izazovima, ali i brojnim prilikama, moramo aktivnije upravljati svojom turističkom budućnošću, a ne puštati da nam se događa sama od sebe.