Ono smo što jedemo, ali u novom kontekstu

Ono smo što jedemo. Izreka je stara valjda koliko i svijet, no vrijedi li još ili nam novo neko doba donosi nova pravila?! Darija Vranešić Bender je, štono bi se reklo, pionirka nutricionizma u nas. Teško je i sažeti njezinu bogatu biografiju, ali, u najkraćem, direktorica je ona tvrtke Vitaminoteka, klinička nutricionistica na Odjelu za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, redovita profesorica u naslovnom zvanju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno predaje dijetoterapiju i kliničku prehranu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Elem, jesmo li još uvijek ono što jedemo, vrijedi li izreka još uvijek ili smo je potrošili?!

- Nismo. Vrijedi, apsolutno. Iako, kad se gleda osnovna premisa te kada je "ono si što jedeš" izrečeno, bilo je to u kontekstu tadašnjeg načina života i socijalnih okolnosti, odnosno karaktera i navika te socijalnog sloja kojem je pojedina osoba pripadala, a danas sve to razmatramo kroz fiziološko-molekularnu priču. Pojednostavljeno rečeno, jedemo određenu hranu i onda nas ti naši izbori tjelesno i zdravstveno determiniraju, bilo dobro bilo loše. Ali ona izvorna ideja vrijedi. Čovjek je društveno biće i ono što jedemo definitivno nas određuje i kao biološke jedinke i u društvenom kontekstu, kao društvena bića. Hranjenje nije samo ispunjavanje nutritivnih potreba, ali se često danas gleda kroz zdravstvenu prizmu - kazuje Vranešić Bender.

Hrana je uvelike i ono što određuje naš životni stil. Hrana je, velimo, vazda draga tema za razgovor. Uvijek je tako bilo, na to će Vranešić Bender.

- Hrana je uvijek bila tema. Ljudi su se uvijek okupljali oko stola, ognjišta. Uvijek je to bio središnji događaj, samo što je duh vremena mijenjao to kako na taj subjekt, ili objekt, gledamo - ističe Vranešić Bender.

Informacija kojima nas bombardiraju nikada nije bilo više. Ljudi iz svog tog "obilja" samo uzimaju ono što im odgovara makar to i ne bilo najbolja opcija. Kako se nutricionisti s tim bore? Uloga nutricionista u eri umjetne inteligencije jest tema koja je u fokusu struke, o tome ćemo razgovarati kroz koji dan na našem središnjem nutricionističkom kongresu, priznaje Vranešić Bender.

Uravnotežena prehrana dugoročno najzdravija i najprihvatljivija/ foto ISTOCK

- Sigurno je da je dio pristupa informacijama lakši i da se i dezinformacija lakše generira, ali s druge strane ljudi postaju osvješteniji, pametniji, posao se automatizira i možemo biti učinkovitiji. Ne gledam na to kao na prijetnju, mislim da je to nalik na vrijeme prije 25 do 30 godina, kada se pojavio internet, neki dot.com i nova era gdje se sve promijenilo. Tako se i sada sve mijenja i to treba prihvatiti te iskoristiti najbolje što se može - smatra Vranešić Bender. Uvjerena je ona kako ima prostora da oni koji znaju novim alatima dobro upravljaju.

- Ali jesmo li mi to onda blizu toga da će nam sutra neki UI, neki ChatGPT kreirati jelovnik - pitamo.

- A probajte, probajte ga pitati - sa smiješkom će Vranešić Bender. Kada ga struka testira nađe se tu, kaže, velikih rupa.

- Ako zaista želite nešto egzaktno napraviti, treba vam tisuću parametara i nije jednostavno na jednostavan način dobiti ono što vama treba. Morate imati znanje da biste se mogli koristiti svim tim alatima koji vam stoje na raspolaganju - upozorava Vranešić Bender.

Trendovi vezani uz prehranu, hranu, zdrav život se mijenjaju, no dok se laiku sa strane čini da se često i brzo mijenjaju, Vranešić kazuje da se zapravo mijenjaju jako sporo.

- Gotovo da su te promjene minimalne, čak i u nekoj našoj percepciji. Mi samo više razumijevamo zašto je za naše zdravlje dobro ono za što smo oduvijek znali da je najbolje za nas; biljna hrana, mediteranska prehrana, lokalni odabiri namirnica, autohtoni stil. Stalno se samo mijenja ta prizma kroz koju gledamo zašto je to dobro - kaže Vranešić Bender.

Hrana je uvelike i ono što određuje naš životni stil

Primjerice, nekada smo sve gledali kroz prizmu udjela pojedinih mikronutrijenata pa zatim fitokemikalija, ravnoteže prooksidansa i antioksidansa, protuupalnih i antioksidacijskih djelovanja, a danas smo, kako kaže Vranešić Bender, jako usmjereni na utjecaj na mikrobiom i probavni sustav.

- Dosta nas interesira udio vlakana, udio proteina, ali na kraju opet dođete do toga da je uravnotežena prehrana dugoročno najzdravija i najprihvatljivija i da vam generalno, dugoročno i kumulativno pomaže da probudite maksimalno sve svoje potencijale koje ste dobili zapisane u svom genomu kad ste se rodili. Jer svatko od nas ima neku svoju srećku koju izvuče - veli Vranešić Bender. Taj spomen "srećke" ne bi se, dakako, smjelo uzeti kao alibi za nečinjenje.

- Naše okruženje i naši izbori, način prehrane koji odaberemo tijekom života determiniraju nas u najvećem smislu. Ako imamo zaista lošu genetiku, ona nas može staviti u veći rizik, ali, s druge strane, ako to znamo, onda možemo te čimbenike rizika i smanjiti kroz vrijeme - ističe Vranešić Bender.

Prehrana nam je, kaže, uvijek saveznik. No ljudi su alibiju skloni. Čest je tako onaj da je zdrava prehrana skupa.

- Nije. Definitivno nije - na to će Vranešić Bender. Koliko nije, ilustrira i podatkom da u maloprodaji nekih 25 posto prihoda dolazi od grickalica i slatkiša, od onog što jedva da se hranom može zvati.

- Baza nam trebaju biti cjelovite žitarice, svih vrsta, od heljde, ječma, raži, kukuruza, zobi, pira do na tisuće vrsta riže, što češće cjelovita zrna. Zatim su tu voće, povrće i mahunarke, velika skupina koja bi trebala biti još zastupljenija u prehrani. Te velike skupine vam daju popriličnu mogućnost da se adekvatno prehranite. Naravno da je voće i povrće skupo kada ga gledamo kao skupinu, ali ako ga uzimamo lokalno uzgojeno, ili ako ga sami uzgajamo, ili ako ga kupujemo sezonski, sve to pojeftinjuje - naglašava Vranešić Bender.

I alibi da se nema vremena ne stoji. I ta se priprema dade fino ukomponirati u organizaciju našeg života, kaže Vranešić Bender. Taman da sve bude jeftinije nego dostava.

- Nema osnove da kažemo da mora biti skupo ako se hranimo zdravo, pitanje je samo postavljanja prioriteta, motivacije i dobre organizacije - rezolutna je Vranešić Bender.

Nego, mediteranska prehrana, koja je najbolja, u zemlji koja ni sama još nije posve osvijestila da itekako pripada Mediteranu, a kamoli da je od te činjenice učinila brend?

- Dogodile su se velike kulturološke promjene i utjecaj globalizacije, koji je donio restorane brze hrane, razne maloprodajne lance i dostupnost raznih ultraprerađenih prehrambenih proizvoda. U drugi plan je palo ono naše tradicijsko, iako i dalje paralelno živi. Sigurna sam da postoji dovoljan broj ljudi koji to itekako cijene, oaze, ne puštaju da padne u zaborav. Ima inicijativa nekih naših gradova i općina koji zaista rade na tome da sačuvaju autohtonu okosnicu i to je prekrasno. Jer to je dio našeg identiteta, dio dodane vrijednosti, koji mi kao turistička zemlja moramo zadržati. To nam je najveći forte, još uvijek. Doživljaj hrane ono je najjednostavnije, ono što će svakoga privući, oplemeniti ga i obogatiti - ne dvoji Vranešić Bender.

Doživljaj hrane je i tema na društvenim mrežama, TikTok, Instagram, Facebook prepuni su recepata i fotografija hrane. I nije taj trend, smatra ona, loš. Većina sadržaja, pogotovo u mlade populacije, pogotovo u mladih djevojaka, usmjeren je na zdrave izbore.

- Tu se vrlo često mogu vidjeti brzi, zdravi obroci i to je dobar pokret. To je prilično dobar pokazatelj da se prepoznaju modeli prehrane koji su vrlo jednostavni, koji su nam na dohvat i da taj zdravi trend počinje uzimati prevagu. On postaje, mainstream. Šeraju se recepti s chia pudinzima, zobenim kašama, raznim sjemenkama, s varijantama zdravih krekera, proteinskih kruhova ili brzih jela koja se pripremaju na bazi ribe, jaja, mesa, recepti koji onda postaju viralni. A kako su viralni, tako ih sve veći udio naše populacije prihvaća i to je dobro - smatra Vranešić Bender.

Baza nam trebaju biti cjelovite žitarice, svih vrsta, zatim su tu voće, povrće i mahunarke, velika skupina koja bi trebala biti još zastupljenija u prehrani

Instagramična kuhinja je tu. Što se još dade predvidjeti od trendova u 2026.?

- Nastavit će se trendovi koji su to od pandemije. Pandemija nam je bila trenutak kada se dosta toga i oko hrane promijenilo. Jako se povećao fokus na hranu i namirnice koje osiguravaju jak imunosni sustav i generalno zdravlje. Osvijestilo se to da neadekvatni nutritivni status sa sobom nosi veće rizike za zdravlje, kako pothranjenost tako i pretilost. Jako je narasla svijest o primjeni dodataka prehrani. Sve smo to govorili i prije, ali svijet kao da je bio podijeljen na one koji vjeruju i one koji ne vjeruju. U pandemiji se sve to izmiješalo, podjela kao da je nestala. Imam osjećaj da ljudi više shvaćaju i vjeruju, samo je pitanje koliko je tko daleko došao u tom prihvaćanju i shvaćanju svakodnevnih promjena koje treba učiniti. Dijeta nije nešto što je kratkotrajno, uostalom, riječ prevedena s grčkog znači "način života" - kazuje Vranešić Bender. Tako bi u 2026. valjalo očekivati prelijevanje trendova koji su započeli i prije pandemije, a tada, kako kaže, dobili svoj eksponencijalni poguranac.

- I dalje će se koristiti prilično puno dodataka prehrani, što može pridonijeti boljim zdravstvenim ishodima, ali uz uvjet da su nam na raspolaganju stručnjaci koji mogu racionalno pristupiti toj činjenici. Od nutritivnih trendova tu je trend proteina, koji je zahvatio cijelu Europu. Svi gledaju proteine, gdje ih je više, gdje manje. No, prema nekim predviđanjima, taj trend proteina će početi padati, ali bi mogao započeti trend vlakana - kazuje Vranešić Bender.

No prije svega ističe kako lokalno mora ostati trend.

- Lokalno, sezonski, zero waste... Nestabilna su vremena i okretanje svojim resursima je nešto što danas nije floskula, nego realna potreba. Okretanje poljoprivredi, proizvodnji hrane, osiguravanje dovoljne količine hrane populaciji, to bi trebao biti itekako velik trend ne samo na razini pojedinca nego i na razini države - zaključuje Vranešić Bender.

Još je jedan trend "u igri", onaj da ljudi počinju sve više vježbati. Otvaraju se sa svakim danom nova mjesta za vježbanje, interes samo raste.

- Definitivno se vidi pomak, jer se iz potpuno neaktivne populacije pretvaramo u pomalo aktivnu. I taj će se trend, bar je moje predviđanje takvo, samo popravljati. Vjerojatno nam malo raste i standard, s time i svijest, a uz pomake prema tjelesnoj aktivnosti sigurno ide i pomak prema zdravijim prehrambenim izborima. Jedna zdrava navika obično vuče drugu - uvjerena je Vranešić Bender.

Mladi su najveći generatori tih promjena, oni koji hrle u teretane i na druge oblike vježbanja. Primjerice, pilates-reformer je trend koji je u posljednjih godinu-dvije zaista eksplodirao. A kad smo već kod navika što nam ih fali, apostrofirat će ona san, a onda i disanje i pozitivno razmišljanje. Jer cijelu dobru, zdravu priču čini puno njezinih "malih", važnih dijelova, podsjeća Vranešić Bender.